Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cazinski sajam
  • 27.09.2018. 09:30

Finka Ibrahimpašić se ne predaje, i ove je godine izložila proizvode na Cazinskom sajmu

Sajam je od velikog značaja zato što ovdje naši poljoprivrednici dobiju priliku da izlože i pokažu plodove svoga rada tokom cijele godine. Mi, pčelari, ali i ostali poljoprivrednici, imamo problem sa plasmanom svojih proizvoda. Radimo, ne žalimo trud ni vrijeme, proizvedemo, dovedemo do gotovog proizvoda i onda nemamo otkupljivače, kao ja za aroniju. Jednostavno, ne postoji potrebno tržište za takve proizvode, kaže Finka Ibrahimpašić.

Foto: Bekir Dolić
  • 1.099
  • 81
  • 0

Grad Cazin, neslužbeni centar Unsko-sanskog kantona te epicentar većine zbivanja u spomenutom kantonu, i ovog septembra je ponudio, još jedan u nizu, već daleko poznati Cazinski sajam. Ove godine po prvi put trajao je tri dana. Prva dva dana održan je sajam domaćih proizvoda, a treći i završna XVII. Kantonalna izložba stočarstva, koja ima višedecenijsku tradiciju.

Cazin, jedan od vodećih u proizvodnji nekolicine poljoprivrednih proizvoda u BiH, oduvijek je bio bogat proizvodnjom autohtonih proizvoda koje su poljoprivredni proizvođači razmjenjivali na samoj cazinskoj pijaci koja se najčešće održavala petkom. Sajam je dobio oznaku tradicionalne manifestacije kako bi na ovaj način i sam grad dobio priliku da njegovi poljoprivredni proizvođači plasiraju svoje prosto proizvedene proizvode, bez pretjeranog marketinga, javnosti, građanima, posjetiocima iz države i inostranstva, medijima te drugim učesnicima sajma.

Med i mlijeko - simboli cazinskog kraja

Ove godine je Cazinski sajam trajao od petka (21.09.) pa do nedjelje (23.09.). Pored "malih" poljoprivrednih proizvođača iz Cazinske krajine koji su prezentirali svoje proizvode i prerađevine od mlijeka, mesa, voća, povrća te produkte pčelarstva, na sajmu su se predstavile i određene naučne, obrazovne, kao i institucije iz oblasti poljoprivrede te određene javne institucije koje su u dodiru s ovom branšom.

Ono što je oduševilo većinu učesnika sajma je ozbiljnost organizacije koju je sajam ove godine dosegao gdje se jasno moglo vidjeti da se dizajn i raspored štandova, kao i program sajma, prilogođava načinu održavanja sajmova u razvijenim državama u kojima je ovakav način organiziranja sajma duža tradicija.

Na značajnom broju štandova bio je izložen med

Ipak, ne čudi činjenica da je na značajnom broju štandova bio izložen med, s obzirom da je cazinski kraj, osim što je poznat po najvećem broju proizvođača mlijeka, poznat i po velikom broju kestenovih šuma, pa prema tome i kestenovom medu.

Potvrdu kvalitete kestenov med Cazinske krajine dobio je i upisom u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, a i prvi je to brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH. 

Cazinski med od kestena upisan u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo!

Među proizvođačima smo primjetili i jednu gospođu koja se bavi, pored proizvodnje meda, i proizvodnjom prerađevina od aronije, kao i kozmetičkih proizvoda od raznih vrsta bilja. Njeno ime je Finka Ibrahimpašić.

Finka Ibrahimpašić: Imamo problem sa plasmanom proizvoda

"Sajam u Cazinu mi je posebno drag, jer je organizacija iz godine u godinu sve bolja. Organizatori su stavili poseban akcenat na samu reklamu sajma, ali i povećanje broja izlagača i popratnih sadržaja", ističe Finka.

Navodi kako su se problemi s otkupom proizvoda i sirovina odrazili na poljoprivredne proizvođače koji napuštaju ovakve vrste privređivanja te odlaze u inostranstvo gdje ostaju i organiziraju dalje svoj život ili nagovaraju svoju djecu na isto dok oni ostaju. Najveći problem kod proizvodnje poljoprivrednih proizvoda je plasman, što potvrđuje i naša sagovornica.

"Sajam je od velikog značaja zato što ovdje naši poljoprivrednici dobiju priliku da izlože i pokažu plodove svoga rada tokom cijele godine. Mi, pčelari, ali i ostali poljoprivrednici, imamo problem sa plasmanom svojih proizvoda. Radimo, ne žalimo trud ni vrijeme, proizvedemo, dovedemo do gotovog proizvoda i onda nemamo otkupljivače, kao ja za aroniju. Jednostavno, ne postoji potrebno tržište za takve proizvode", dodala je Finka.

Proizvođači imaju dobra očekivanja od učestvovanja na sajmu

Iako postoje problemi s plasmanom proizvoda, Finka se ne predaje, te sama organizuje proizvodnju i prodaju svojih proizvoda i zadovoljna je svojim poslovanjem. Primijetili smo i poseban moderan dizajn omota proizvoda za koje se pohvalila da ih za nju odradi njen sin Haris, koji živi i radi u Njemačkoj. Iako je daleko, pomaže majci da dobrim dizajnom proizvoda poboljša njihov plasman i prodaju.

Mnogi su pronašli svoje mjesto na sajmu

Pored Finke, i većina drugih poljoprivrednih proizvođača je na fantastičan način uredila štand i pripremila proizvode za prezentaciju na sajmu. To nam govori da proizvođači imaju dobra očekivanja od učestvovanja na sajmu te da se ova tradicija svakako treba i zadržati, a njena organizacija svakom godinom i poboljšavati.

Kako živimo u elektronskom dobu, možda se sve više proizvoda koji se budu plasirali na Cazinskom sajmu nađu i na svjetskim tržištima, a za to trebamo omogućiti dolazak partnera iz razvijenih zemalja i sredina koji su spremni prepoznati potencijal proizvođača i proizvoda iz Bosne i Hercegovine, koja svakako može omogućiti ekološki ispravan proizvod, a u drugu ruku unikatan, autohton, odnosno geografski jedinstven.


Fotoprilog


Tagovi

Cazinski sajam Domaći proizvodi Poljoprivreda Finka Ibrahimpašić Cazin


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.