Digitalna tranformacija agrara: Stručnjaci stižu u Sarajevo, konferenciju možete pratiti i online

Primjena pametne i precizne poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana i dalje je neujednačena. Iako se kroz brojne projekte uvode dronovi, senzori, meteorološke stanice i digitalne platforme, izazov ostaje kako prikupljene podatke pretvoriti u konkretne odluke koje će poljoprivrednicima donijeti uštede i bolje rezultate proizvodnje.

Upravo će o tome biti riječi na konferenciji "Pametna i precizna poljoprivreda u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana - Od podataka do odluka", koju organiziraju Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Njemačka agencija za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (GIZ) i Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH iz Mostara.

Od dronova do preciznijeg upravljanja proizvodnjom

Među najavljenim temama je i primjena geoprostornih tehnologija, satelitskih snimaka, senzora i digitalnih platformi u poljoprivredi, kao i mogućnosti njihovog povezivanja u sisteme koji olakšavaju planiranje proizvodnje.

Primjeri iz domaće prakse obuhvataju pilot-aktivnosti u Gradačcu, Čeliću i Brčko distriktu, gdje su korišteni dronovi s preciznim GNSS pozicioniranjem za snimanje poljoprivrednih površina. Analizom RGB, multispektralnih i termalnih snimaka moguće je prepoznati znakove stresa biljaka, nutritivne nedostatke i druge nepravilnosti, što proizvođačima može pomoći u pravovremenom planiranju navodnjavanja, đubrenja i zaštite bilja.

Digitalna rješenja predstavljaju i mogućnost racionalnije upotrebe vode, đubriva i pesticida, smanjenja troškova i potencijalnog povećanja prinosa. Međutim, za njihovu uspješnu primjenu nisu dovoljni samo uređaji. Potrebni su odgovarajuća infrastruktura, pouzdana obrada podataka i edukacija korisnika.

Hercegovina povezuje meteorološke i proizvodne podatke

Bit će govora i o razvoju digitalne infrastrukture za poljoprivredu Hercegovine. Prema podacima predstavljenim u radu Ivice Sivrića iz REDAH-a, platforma AgroLife povezuje 56 meteoroloških stanica, a planirani razvoj uključuje povezivanje dodatnih mjernih mreža i izvora podataka, među kojima su agrodronovi, digitalne klopke za praćenje štetočina i uređaji za procjenu svojstava tla i stanja biljaka.

Platforma povezuje meteorološke i prostorne podatke s parcelama, radnim nalozima i evidencijama proizvodnje, čime može pomoći u planiranju agrotehničkih mjera i praćenju proizvodnih aktivnosti.

Za Hercegovinu, gdje su suša i ograničeni vodni resursi posebni izazovi, ovakvi sistemi mogu imati značajnu ulogu u upravljanju proizvodnjom. Ipak, njihova šira vrijednost zavisit će od pouzdanosti podataka, dostupnosti usluga i sposobnosti korisnika da ih primijene u praksi.

Hrvatska lekcija za BiH

Za poljoprivrednike u BiH mogla bi biti zanimljiva i iskustva iz Hrvatske, gdje je istraživanje digitalne zrelosti poljoprivrednih gazdinstava pokazalo da posjedovanje savremenih uređaja ne znači nužno i njihovu učinkovitu primjenu.

Prema radu profesora Ivana Plaščaka i Mladena Jurišića s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, prosječna digitalna zrelost obuhvaćenih hrvatskih gazdinstava iznosi 2,75 na skali od jedan do pet. Gotovo 60 posto gazdinstava nalazi se u ranim fazama digitalne transformacije, dok je oko 5 posto dostiglo transformativnu fazu.

Istraživanje ukazuje na to da poljoprivrednici sve češće imaju pristup tehnologijama poput GNSS uređaja, senzora i pametnih uređaja, ali ih ne koriste sistematski za analizu podataka i donošenje poslovnih odluka.

Autori zato ističu potrebu da se prije novih ulaganja procijeni digitalna zrelost gazdinstava, a podrška usmjeri i na razvoj vještina, edukaciju, upravljanje podacima i povezivanje lokalnih centara znanja.

Važna je i uloga ruralnih zajednica

Konferencija će obuhvatiti i primjere inovacija na nivou ruralnih zajednica, uključujući uvođenje sorti otpornijih na klimatske promjene, energetski efikasna rješenja i uključivanje mladih u razvoj novih modela poljoprivredne proizvodnje.

Rad Đorđa Grujčića iz Poljoprivredne zadruge "Smart Village" Knežica naglašava da uspjeh inovacija ne zavisi samo od tehnološke naprednosti, nego i od uključivanja lokalnog stanovništva, prilagođavanja rješenja potrebama zajednice i saradnje javnog i privatnog sektora.

Regionalni primjeri saradnje, predstavljeni u radu Tode Terzića iz NALED-a, također pokazuju kako povezivanje javnog sektora, kompanija i poljoprivrednih organizacija može doprinijeti razvoju digitalnih usluga, boljem korištenju resursa i konkurentnosti gazdinstava.

Omogućeno je i online praćenje konferencije uživo putem ovog linka.

Jedan od izazova za naredne godine ostaje prelazak s pojedinačnih, projektno finansiranih rješenja na dugoročno održive usluge koje će biti dostupne proizvođačima.

Šira primjena pametne i precizne poljoprivrede u BiH zavisit će, između ostalog, od razvoja ruralne infrastrukture, dostupnosti finansijske podrške, praktične edukacije i saradnje naučnih institucija, javnog sektora, kompanija i samih poljoprivrednika.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor