Bitka za siguran tanjir u BiH: Uskladiti propise o hrani, ali i zaštititi domaću industriju

U prisustvu više od 100 stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije, te predstavnika međunarodnih organizacija, 3. i 4. juna u Mostaru je održana međunarodna konferencija pod nazivom "Sigurnost hrane: Znanost u akciji", u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Konferencija je organizirana povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se globalno obilježava 7. juna. Događaj je ujedno bio i prilika da se iz BiH pošalje snažna poruka: sigurnost hrane je zajednička odgovornost, utemeljena na nauci, stručnosti i saradnji.

"Edukacija je uvijek na prvom mjestu. Trenutno smo u situaciji da se ne mogu donositi propisi, ali zato možemo organizirati ovakve skupove. Ovdje se pravi bolja budućnost i piše ljepša historija", kazao je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanin Tanković.

Ukazao je i na tehničke neusklađenosti u domaćim propisima, ističući kako je riječ o "igri brojeva koji se moraju poštovati". Naveo je i primjer iz prakse EU, gdje se izrada propisa temelji na dugotrajnom radu, ulaganjima i znanju.

"Naše je jedino da taj propis prepišemo i stavimo u naše zakonodavstvo. Apsolutno takva vrsta propisa ne zadire ni u jednu nadležnost", rekao je Tanković, dodavši kako i dalje postavlja pitanje zašto je život bilo koga u EU vrjedniji od života u BiH.

Više lokalnih sastojaka na tanjirima

Hrana je danas važnija nego ikada, naveo je dr. Erwin Cooreman specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini, podsjetivši da ono što jedemo, koliko jedemo i kvalitet toga direktno utječe na individualne zdravstvene ishode kao i zdravlje stanovništva.

"Sigurna hrana temeljno je ljudsko pravo. Rastuće stope pretilosti i prekomjerne težine su alarmantne, značajno doprinose nastanku hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i rak", rekao je dr. Cooreman, dodavši da se tu ukršataju lična odgovornost i javna svijest, stoga se o tome mora više govoriti.

Visoko prerađena hrana, koja je previše dostupna, mora se konzumirati umjereno istakao je. "Naš je cilj danas više svježih, lokalnih i zdravih sastojaka na našim tanjirima", dodao je.

Brinuti i o interesima proizvođača

U tom tonu, svoje obraćanje je nastavio i akademik Željko Cvetnić, cijenjeni stručnjak iz Republike Hrvatske, i to citatom da je "hrana muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati gotovo svuda je oko tebe, samo moraš biti svjestan, zaustaviti se i uživati."

Ipak, dodao je, sigurnost hrane nije samo stvar senzualnog doživljaja – ona je strateško pitanje svake države i ima ključnu ulogu u nacionalnoj sigurnosti i stabilnosti društva.

"Njena dostupnost ima privredni i politički utjecaj", poručio je Cvetnić.

Učesnici su se složili da je usklađivanje domaćih regulativa sa zakonodavstvom EU neophodan korak, ali i da proces traži kontinuiran rad i političku volju.

Jedan od važnih akcenata stavljen je i na potrebu očuvanja interesa domaćih proizvođača. Na to je podsjetio dr. Branko Velebit sa Instituta za higijenu i tehnologiju mesa iz Beograda, koji je istakao kako na putu jačanja sigurnosti hrane moramo brinuti i o interesima industrije, odnosno domaće proizvodnje.

Kroz panel rasprave, razmatrano je povjerenje potrošača u javni sektor, utjecaj medija na percepciju potrošača o rizicima iz hrane, te značaj pretpristupnih programa EU i međunarodnih fondova za razvoj naučne saradnje, o čemu ćemo opširnije pisati u narednim danima.