Senad Kapo: Nikoga ne brine što u Bosni nije izlovljen nijedan škobalj niti mrena

Kraj proljeća, tačnije april i maj, i početak jeseni (septembar i oktobar) mjeseci su u kojima se vrši poribljavanje vodotoka u Bosni i Hercegovini. U ovim mjesecima vodostaj je veći, a rijeke i jezera bogatije prirodnom hranom koja je nužna za preživljavanje mlađi i njihovu adaptaciju novoj sredini.

Riječ je o postupku kojem se mora pristupiti vro pažljivo poštujući odredbe zakona, te su samoinicijativna poribljavanja s pravom smatraju vrlo opasnim za pojedine vrste riba. Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, korisnici ribolovnog prava na vodama su udruženja ribolovaca i druga pravna i fizička lica koja su na javnim pozivima raspisanim od nadležnih kantonalnih ministarstava dobila riblji fond na upravljanje. Ona su dužna vršiti redovna poribljavanja voda iskuljčivo u skladu Ribolovnom osnovom, odnosno dokumentom koji izrađuju ovlaštene institucije.

Na osnovu istraživanja provedenih na terenu, Ribolovna osnova jasno upućuje na određenu vrstu ribe, njenu veličinu i doba u koje poribljavanje se smije vršiti. Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka obavlja se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kakvoće ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.

Od ekoloških ispada i pomora ribe do Crvene liste

O ovoj temi za portal Agroklub govori Senad Kapo, jedan od osnivača i donedavni predsjednik Udruženja "Bistro!". Ističe da su česti ekološki ispadi i pomori riba pokazatelj da je brojnost ribljeg fonda u konstantnom opadanju, a neke vrste došle su skoro do istrebljenja, dok  se mnoge mogu naći na Crvenoj listi ugroženosti.

"Pridodamo li tome i krivolov možemo zaključiti da će vrlo malo toga ostati u rijekama ne učini li se neki radikalan potez na zaštiti i unaprijeđenju stanja na vodotokovima u BiH. Sama defnicija poribljavanja je 'plansko unošenje riba u ribolovne vode na temelju Ribarske osnove i godišnjeg plana'.

Tako za ribolovno područje Kantona Sarajevo, vodama na kojim je naše Udruženje "Bistro!" Ribolovna osnova za proljeće 2019. godine kaže da Ljubina i Rača trebaju biti poribljene sa hiljadu komada mlađi potočne pastrmke dužine 10-12 centimetara, dok će se najobimnije poribljavanje vršiti na Misoči i to sa 2.000 komada potočne pastrmke dužine 10-12 cm i 1.000 komada  dužine 15-20 cm. Ovo su pravila kojih se moramo pridržavati", naglašava Kapo.

Senad Kapo: Pronalazak bakterijskih infekcija i otvorenih rana na ribama nije čestito ni zabilježen

Ovaj strastveni ribolovac izražava i bojazan da se ponekad olako pristupa izradi Ribolovne osnove, u što se, tvrdi, uvjerio kroz kroz rad u Udruženju.

"Nekada ni Ribolovne osnove nisu urađene po slovu zakona nego ‘odokativnom metodom’. Umjesto da se koriste kao izrade naučnih studija za studente koji nerijetko rade na njima, njima se pokušavaju zadovoljiti propisane forme bez relevantnosti podataka koji u njima stoje. Tako nikoga nije zabrinulo ni to što u rijeci Bosni nije izlovljen nijedan škobalj niti mrena, a pronalazak bakterijskih infekcija i otvorenih rana na ribama nije čestito ni zabilježen.

Također, umjesto da se vidi uzrok nestanku škobalja i mrene, da li su to zagađenja, brana kod TE Kakanj koja spriječava migraciju ribe ili oboje i ispita koja vrsta zagađenja je prouzrokovala otvorene rane na ribama, nama se kaže da rijeku Bosnu poribimo potočnom pastrmkom?! Tek nakon naše intervencije i razumijevanja rukovodstva institucije koja je vršila ispitivanja, osnova je djelimično korigovana", tvrdi Kapo.

Mala ribca, a veliki štetočina - Američki somić

Veliki problem predstavljaju i nesavjesna poribljavanja.

"Američki somić (cverglan) i sunčanica su vrste koje su nekad donešene u Jugoslaviju, američki somić planski jer se smatralo da bi njegov uzgoj imao i ekonomsku isplativost. No, onda je on ubačen i u otvorene vode, i gdje se on pojavi, zbog njegove proždrljivosti i brojnosti, sportski i rekreativni ribolov je skoro nemoguć. On nema prirodnog neprijatelja u našim vodama i ništa mu ne smanjuje populaciju.

Sunčanica je ekspanzivna vrsta, mala ribica lijepih, jarkih boja, koja je teritorijalna i uništava ikru i mlađ svim drugim vrstama, jer se njima hrani. Jedino čime se alohtone vrste mogu držati pod kontrolom su selektivna izlovljavanja, no do sada nisam čuo da je ijedno urađeno u Bosni i Hercegovini", pojašnajva Kapo.

Svakako, aktuelni Zakon propisuje i novčane kazne za nezakonita poribljavanje i unošenja alohtonih vrsta riba u vode, a one se kreću od 2.000 do 8.000 KM za pravne osobe koje svake godine ne vrše  poribljavanje skladno godišnjem programu ili vrše poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama Zakona. Nadalje, novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kažnjava se pravna osoba koja unese novu vrstu ribe u ribolovne vode bez odobrenja federalnog ministra, dok su novčane kazne po istim tačkama za Udruge propisane u rasponu od 1.000 do 3.000 KM.

Krajišnici imaju 'ugrađen čip' za taj lijepi odnos prema vodotocima

Na sreću pimjeri pozitivne prakse poriblajavanja, ipak, postoje i oni bi trebali biti primjer svima.

"Moram navesti kao takav primjer naše kolege ribolovce u Bihaćkoj regiji koji čuvaju svoje rijeke i kraljicu naših riba – mladicu. Krajišnici imaju 'ugrađen čip' za taj lijepi odnos prema vodotocima.

Također, neke vrste ribe bile su gotovo uništene, ali pojavom novih snaga se vraćaju u život. S tim u vezi naveo bih primjer ekipe iz Udruženja "Mrena" iz Živinica, ribočuvare koji se pod fantomkama poput kriminalaca bore protiv kriminalaca. Oni svakodnevno vade mreže iz jezera Modrac, jezera koje je imalo svjetski rekord u veličini šarana, a koji je, nažalost, uhvaćen upravo mrežom. To je jezero koje krije somove stokilaše, a koje su poharali mrežari, riba je prodavana na pijacama i po restoranima i niko godinama nije reagirao", navodi naš sagovornik. 

Uprkos svemu, vode Bosne i Hercegovine još uvijek su vrlo atraktivne vode i u njihovim ljepotama rado uživaju i ribolovci iz inostranstva. U tome svakako prednjači Krajina sa svojom ljepoticom Unom na kojoj se održava jedno od najvećih i najposjećenijih takmičenja u lovu na mladicu, zatim rijeka Klokot, Sana, Sanica, Krušnica...

Rijeke najčešće služe da odnesu smeće nizvodno

"Godinama ribolovci iz Bosanske Krupe organiziraju internacionalno takmičenje "Potraga za kraljicom Une", koje je izuzetno popularno. Vode koje su tokom cijele godine posjećene od ribolovaca iz svih krajeva Evrope su Pliva i Janj. Imate i perspektivne vode poput jezera Smoluća, malog jezera nastalog na površinskom kopu iznad Lukavca, idelane vode za ribolov šarana. Jezero Žabar, za nekoliko godina pravilne brige i rada postalo je šaransko jezero za koje se uvijek traži pozicija više i na takmičenjima, i na rekreativnim pohodima. Bilećko jezero uveliko daje ulove somova od 80 do 100 kilograma.

Neretva iznad Konjica... Nema potrebe reći išta više za vodu koju možete piti dok pecate. Imali smo posjete i nekih  ribolovnih reprezentacija koje su na našim vodama vršili pripreme za međunarodna takmičenja, tako da nade ima. Potrebno je samo zaustaviti sve devastacije, odrediti drakonske kazne ili makar primjenjivati trenutne zakone pošto se ni to ne primjenjuje. Nažalost, kod nas i naših ljudi rijeke najviše služe da odnesu smeće nizvodno", zaključuje Kapo.