"Šaca" uskoro izlazi iz lovostaja - šta znate o ovoj ribi?

Šaran (Cyprinus carpio L.) je veoma snažan borac na udici, ali i delikates na trpezi. Živi samo u rijekama crnomorskog sliva do regiona mrene, ali i u jezerima do 400 m nadmorske visine, zatim u barama, mrtvajama i ritovima.

Razmnožava se na plavnim zonama sa bujnom vegetacijom na koju lijepi ikru. Plodnost ženki je fantastična, jer u tri navrata u periodu mrijesta položi i do milion jajašca.

Može da dostigne i 32 kilograma težine

Ekonomska vrijednost mu je velika u privrednom ribolovu, ali ništa manje nije značajan u sportsko-turističkom pogledu. Prenijet je iz Srednje Azije, te se aklimatizovao u svim zemljama svijeta. Uglavnom se gaji u ribnjacima, ali ga ima i u donjim tokovima nizijskih rijeka. Šaran divljak, sav je u krljuštima i sa znatno izduženijim i vretenastijim tijelom.

Njegov sabrat "špigler" manje je aerodinamičan od divljaka i sa nepravilno raspoređenim krupnim krljuštima, uglavnom duž bočne linije i leđa, ispod škržnih poklopaca i u blizini repnog peraja. Drugi rođak divljaka "lederer" gotovo je bez krljušti, ali sa nešto manjom glavom.

Trogodišnji šaran dugačak je 30 do 50 cm, težak 800 g do tri kg. Može dostići dužinu 120 cm i težinu do 32 kg, ali postoje i veći primjerci.

Mrijesti se od kraja maja do jula pri čemu traži plitku i topliju vodu. Polna zrelost mu nastupa već pri dužini oko 30 cm. Njegova mlađ se u početku hrani planktonima, a kasnije podvodnim biljkama, ali i ikrom drugih riba i vodenim životinjicama koje žive na dnu. U vrijeme mrijesta ne uzima hranu, ili to čini vrlo rijetko.

Gdje se nalazi?

Ova izrazito sportska riba veoma je nepovjerljiva i plašljiva, a uz to i jako oprezna. Smeta joj svaka buka, čak i koraci ribolovaca na obali. Najradije bira duboka i skrovita mjesta oko podvodnih krševa, trske i na podvodnim "livadama" gdje izlazi na pašu. Rije po mulju tražeći larve vodenih insekata i druge vodene životinjice. U vodama deficitarnom prirodnom hranom napada čak i sitnu ribu, a guta i otpatke toplokrvnih životinja.

Stalna skrovišta napušta, uglavnom kada se voda zamuti. Hranu tada traži blizu obale i na plićacima ili zalazi u površinske slojeve vode, ali izbjegava maticu. Majstorstvo ulova jeste u tome da se ocijeni mjesto koje mu najviše odgovara. Ako vam i to ne polazi za rukom pribjegnite oprobanom lukavstvu - prihranjivanju.

Šaran uhvaćen na udicu, najrazličitijim manevrima i zadivljujućom snagom nastoji da se oslobodi, koristeći i gornja peraja, kojim siječe strunu. U tim trenucima svaka brzopletost, nervoza ili pokušaj da ribu bez zamaranja izvučete, mogu samo da smetaju.

Lovostaj

Lov šarana počinje od ranog proljeća do kraja maja. Minimalna lovna dužina ove vrste je 30 cm. U sportskom ribolovu, glavna lovna sezona je kraj ljeta. Dobri rezultati postižu se i petnaestak dana nakon mriješćenja.

Nailaskom hladnih kiša, slane i pravih mrazeva, šaran se sprema za zimovanje. U grupama traži duboka i muljevita mjesta za krtog. Zariveni u mulj, jedan do drugog, prespavaju zimu, a prikupljeno masno tkivo su dovoljne potrebe do proljetnog buđenja.

Kako se lovi?

Uglavnom se lovi dubinski - na čekanje. Dobri rezultati na mirnim vodama postižu se i lovom na plovak. Olovni uteg treba da je što manji i obavezno klizajući. Šaran tada oprezno ispituje, njuši i liže mamac sve dok se ne uvjeri da mu ne prijeti nikakva opasnost. Ako osjeti bilo kakav otpor (prevelika težina utega) izbacuje mamac i odlazi što je moguće dalje od mjesta gdje je poplašen. Na tekući vodama treba ga tražiti gdje je podvodno kamenje i ilovičasto dno, jer izbjegava mulj i jake matice.

Prvo poribljavanje Starača s 5.000 jedinki šarana

Uspješno se za prihranjivanje koriste zemljane lopte, veličine čovječje pesnice, izmiješane hljebom, kukuruzom, pšenicom, itd. Prihranjivanje je najuspješnije raskvašenim hljebom, kukuruzom, gnječenim kuhanim krompirom, graškom, konopljinim sjemenom i pšenicom, bar na dan-dva ranije negoli se zabace udice na tim mjestima. Lov na ovog snažnog borca je gotovo nezamisliv bez meredova - mreže prihvatnice u blizini obale.

Na sitnije trzaje ribe ne reagujte, jer to sitniji šarančići kljucaju "primamu". Kontrirajte samo onda kada se "trbuh" slobodnog najlona (strune) zategne i vrh štapa povije.

Koji se mamci koriste?

Od mamaka koristiti mlad ili kuhan stari kukuruz, kuhana pšenica, upola bareni krompir, zeleni grašak, crvena glista, larva vodene bube, bareni grah, hljebni i kuhani kukuruzni valjci, puževi golaći, a od voća koriste se jagoda, malina, dudinja. Na rijekama efikasniji su valjci od žutog kukuruznog brašna sa dodacima.