Pretraga tekstova
Područje Hutovog blata, koje je nekada bio dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sada je pretrpano korovom.
Prilikom obilježavanja Dana Hutovog blata svjetska organizacija za zaštitu prirode wwf upozorava da se izgradnjom hidroenergetskog sistema u slivu rijeke Trebišnjice taj močvarni ekosustav dramatično mijenja.
Područje Hutovog blata, koje je nekada bio dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sada je pretrpano korovom. Nestaje močvarno područje, što uzrokuje ogromne gubitke bioraznolikosti. Primjerice, broj ukupno registriranih ptičjih vrsta smanjio se za 31% od 1970-tih.
"Izgradnjom brane na bivšoj rijeci Matici i nizom nasipa, svitavsko područje pretvoreno je u rezervoar crpne hidroelektrane Čapljina. Nerealno je ili čak nerazumno planirati prestanak rada ovih hidroenergetskih postrojenja kako bi se obnovio močvarni ekosistem, ali jednako je tako nerazumno da taj isti hidroenergetski sistem ne poduzima konkretne mjere kako bi ublažio negativne utjecaje svojih operacija u Parku prirode Hutovo blato", upozorava Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH.
Ističe da je Hutovo blato zaštićeno na nekoliko nivoa i da je njegovo očuvanje odgovornost više državnih tijela.
"Osim što je prepoznala Hutovo blato kao nacionalni spomenik, država Bosna i Hercegovina se međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji obvezala na njegovo očuvanje", zaključuje Mateljak.
S obzirom na ogromne štete koje se godinama nanose Hutovom blatu, ove je godine Dan Parka prirode obilježen na drugačiji način: pokrenuti su radovi na revitalizaciji ekosistema. Za tu su priliku korišteni strojevi koje Hutovo blato posjeduje, ali zbog nebrige nadležnih i ignoriranja tog problema od strane elektroprivreda, nisu osigurana sredstva za stalni rad tih strojeva.
Upriličena je i akcija čišćenja parka gdje su se odazvali volonteri iz studentske organizacije AIESEC, Srednja škola Čapljina, Vatrogasna postrojba Čapljina, pripadnici Oružanih snaga Čapljina te ekološka sekcija Močvara. Svi su sudionici akcije pokazali svoju predanost u očuvanju Hutovog blata za buduće naraštaje te uputili poruku nadležnim institucijama o važnosti očuvanja Hutovog blata prilikom donošenja značajnih odluka koje utječu na tu močvaru.
"Želimo ukazati na aktivnosti koje je neophodno provesti kako bismo obnovili ekosistem Hutovog blata. Ako se ne poduzmu hitne mjere u cilju revitalizacije deranskog područja, može se očekivati potpuni gubitak močvarnog ekosustava ovog područja u narednih 35 godina", izjavio je Nikola Zovko, direktor JP Parka prirode Hutovo blato.
Foto: Facebook/Park prirode Hutovo blato
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.