Mali poticaji i slaba prodaja uništili ribarstvo?

U ribnjacima je lani smanjena proizvodnja ribe i to za 35,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Posebno je smanjen uzgoj šarana koji inače čini četvrtinu od ukupno proizvedene ribe, i to za 46,7 posto. 

Ovo su podaci Republičkog zavoda za statistiku RS, gdje navode da je na osnovu godišnjeg izvještaja o akvakulturi u pastrmskim ribnjacima proizvodnja lani bila manja za 29 posto, a ona čini oko 70 posto od ukupno proizvedene ribe, dok ostale ribe čine tek četiri posto.

Pad proizvodnje uzrokovao rast cijena

Pad proizvodnje ribe uzrokovao je povećanje cijene pa je riba u posljednjih godinu dana i poskupjela, navode Nezavisne. 

"Što se tiče prodaje ribe kojom se bavim, ona se smanjila i za 100 posto. Veoma je visoka cijena ribe u RS. U Srbiji je u odnosu na Bijeljinu 20 posto jeftinija riba", kažu u bijeljinskoj ribarnici "Željko" gdje napominju da je šaran prošle godine bio sedam, a sada košta devet KM po kilogramu, dok je u Srbiji cijena u prodaji 6,5 KM, a kod nas u nabavci sedam. U ribarnici ističu da pred slave ljudi iz Bijeljine idu u Srbiju da nabave ribu.

"Vjerovatno su smanjili proizvodnju ako riba ne ide. Zaleđena riba nije poskupjela, ali ona se slabije prodaje. Da ne radim drugi posao, ne bih mogao živjeti od prodaje ribe", kaže vlasnik ove ribarnice.

Podsticaji za proizvođače ribe su mali

Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, kaže da riba ima svoje sezone, a prodaja zavisi od potreba i navika. Kako kaže, problem je smanjena proizvodnja ribe, koja je uzrokovala porast cijene.

"Nekad je pastrmka bila osam KM, a šaran pet do šest, a sada su cijene iste. Smanjena proizvodnja traje nekih pet godina, a onda je to uzrokovalo povećanje cijena i unazad nekih godinu dana došlo je do poskupljenja zbog smanjene ponude", kaže Stevanović te ističe da su mali podsticaji za proizvođače ribe, a kada se u proizvodnji šaranske ribe ograniči podsticaj, ne isplati se proizvoditi velike količine ribe.

"Ukazivali smo na problem podsticaja u ribarstvu, ali do danas nije ništa izmijenjeno pa se proizvođači šaranske ribe prilagođavaju, dok proizvođači pastrmske ribe traže izlaz u izvozu i tu uspijevaju", kaže Stevanović.

Narod nema naviku jesti ribu mimo posta

Nenad Šibarević, vlasnik ribnjaka iz Banjaluke, kaže da je suština problema u tome što su kod nas 12 puta manji podsticaji nego u Evropi i da je to nisko profitabilno zanimanje kod nas.

"Oni koji su privatizovali Saničane i Prnjavor mislili su da tu ima puno para i onda su vidjeli da su tu male marže i mala zarada i bez pomoći resornog ministarstva nema opstanka. Centar za razvoj i unapređenje sela Banjaluka donekle vodi računa o nama koji proizvodimo ribu, ali to je neisplativo u odnosu na, recimo, uvoz voća i povrća", rekao je Šibarević, koji ima tri ribnjaka šarana. Ističe da je potražnja ribe velika u postu, ali naš narod nema naviku da jede ribu mimo posta.

Problema u proizvodnji, ali ni prodaji ribe, sa druge strane, nemaju šipovački ribnjaci, koji rade punom parom.