Bitka za Neretvu: Stanje je katastrofalno, ribe iskaču iz vode

Uslijed intenziviranja radova na izgradnji hidroelektrane (HE) Ulog, kod istoimenog mjesta u opštini Kalinovik, došlo je do pomora ribe u nekoliko navrata na dionici od par kilometara, a na dužem dijelu vodotoka Neretve. Mještani i ribari to opisuju riječima mještana "prestao je život u rijeci".

Predstavnici Centra za životnu sredinu (CZŽS) utvrdili su da je dio toka rijeke Neretve kod mjesta Ulog zagađen, zbog čega je poslan i dopis inspekciji.

"Nekoliko zadnjih sedmica stanje Neretve je katastrofalno. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo da li su u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi s gradilišta HE Ulog", rekao je Vladimir Topić, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope iz CZŽS. Dešava se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode, dodao je, navodeći kako je vidno da ribe iskaču iz vode uslijed nedostatka kiseonika.

Reagirali ministri

Povodom onečišćenja gornjeg toka Neretve danas su se zajedničkim saopćenjem oglasili federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.

"Priča o izgradnji Hidroelektrane Ulog pokrenuta je 2009. godine. Od tada do danas svaka bojazan za rijeku Neretvu, uključujući i najcrnje scenarije je opravdana. Vlast niti na jednom nivou, od HNK, preko oba entiteta, do državnog nivoa nije se pokazala preduzetnom ili uspješnom u nastojanju da riješi ovaj problem", stoji u saopćenju.

Posljednje onečišćenje rijeke Neretve u njenom gornjem toku, koje se u javnosti dovodi u vezu s izgradnjom pomenute hidroelektrane, prema prvim procjenama predstavlja zagađenje muljem koji utiče na izumiranje autohtonih ribljih vrsta. Procjena štete još nije izvršena i ne možemo pretpostaviti šta će još biti uništeno ili oštećeno, ali sigurno je da će biti promjena u biodiverzitetu rijeke.

Činjenica je da se HE Ulog gradi na području Republike Srpske, no, bez obzira na to, RS je prema vlastitom zakonodavstvu morala pribaviti mišljenje resornih institucija iz FBiH s obzirom na to da je Federacija ta koja će u najvećoj mjeri osjećati posljedice izgradnje ove hidroelektrane i njenog rada.

"Kako to nikad nije urađeno, evidentno je da je Republika Srpska prekršila i vlastite zakone. Također, i međunarodne konvencije su na strani boraca za zaštitu Neretve. Upravo danas smo dobili
Izvještaj Biroa Stalnog komiteta Bernske konvencije u kojem se izražava žaljenje što je izgradnja brane nastavljena i što nije obustavljena u skladu s njihovom preporukom iz 2022.", dodaje se u saopćenju dvoje ministara.

Ovaj problem, kako navode, ima podlogu za pravni lijek, a uzimajući u obzir da su resorna ministarstva u Vladi Federacije BiH iscrpila sve mogućnosti, uputit će na Vladu FBiH prijedlog Inicijative prema Parlamentarnoj skupštini BiH za rješavanje pitanja HE Ulog, ali i drugih sličnih slučajeva.

Također, ministrica Pozder danas je uputila dopis kojim traži hitan inspekcijski nadzor od strane Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske.

Brojne endemske vrste

Gornji tok rijeke Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu u okviru regionalne kampanje Zajedno za rijeke, pokrenuo proces zaštite i koje u konačnici treba biti proglašeno zaštićenim prirodnim staništem. Ovaj proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS.

Tokom istraživanja koja su u više navrata provedena na rijeci Neretvi, u okviru navedenih kampanja, otkriveno je preko 1.300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena. Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u I kategoriju kvaliteta, a ovaj dio toka Neretve je i stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke i bjelonogog primorskog raka.