Prosječna hektolitarska težina pšenice se kreće od 77 do 78, pa bi se moglo zaključiti da sembersko zrno nije u potpunosti zadovoljilo kvalitetom ove godine.
Nakon što su preuzeli hljebno zrno sa domaćeg terena u bijeljinskom "Žitoprometu" ovih dana imaju pune ruke posla, piše ntv arena.
Uveliko se radi na analizi kvaliteta 1.500 vagona žita u silosima ovog otkupljivača, kako bi se odredili svi parametri neophodni za krajnji gotov proizvod u pekarskoj industriji. Prosječna hektolitarska težina pšenice se kreće od 77 do 78, pa bi se moglo zaključiti da sembersko zrno nije u potpunosti zadovoljilo kvalitetom ove godine.
Nakon preuzimanja pšenice od proizvođača, tehnolozi su izvršili obradu podataka oko određenih parametara,koji su pokazali u kojoj mjeri je domaća pšenica suva ili vlažna.
Do sada što su urađene analize pokazuju da najveći semberski otkupljivač "Žitopromet" ne može baš da bude zadovoljan kvalitetom zrna.
Obavljene analize, ali i slika sa pšeničnih polja uporno dokazuje da se poljoprivrednici još uvijek ne okreću uzgoju hljebnih sorti pšenice za kojima vapi prehrambeno-prerađivačka industrija. I dalje na semberskim njivama primat drže takozvane stočne sorte pšenice, koje su otpornije na klimatske promjene i pojavu bolesti, pa tako i daju veće prinose u odnosu na hljebne sorte koje karakteriše bolja proteinska i glutenska vrijednost.
Kada je riječ o cijeni pšenice, ona se kreće oko 30 feninga po kilogramu, a prema podacima sa prijemne vage, ove godine je rekordan broj proizvođača koji su se odlučili da svoju pšenicu predaju "Žitoprometu".
Poznato je da je "Žitopromet" posljednjih godina primoran na ovoz dodatnih količina pšenice iz Mađarske i Srbije, zbog nedovoljnih zaliha, jer naši domaći proizvođači ne mogu ispratiti njhove potrebe.
Foto: juanaunion/bigstockphoto.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica