Zašto je tlo bolje obrađivati noću?

U posljednje vrijeme se sve više govori o klimatskim fluktuacijama te o odgovornom upravljanju zemljištima. Poljoprivrednici svojim aktivnostima nose iznimnu odgovornost. Trebaju li se zamijeniti učestale prakse s novima? U svijetu je već niz metoda i tehnologija koje se neprestano dopunjuju odnosno proučavaju. Primjerice, mogu li navike poput ranog ustajanja poljoprivrednika biti zamijenjene radom noću? 

Prema istraživanju o utjecaju dnevne svjetlosti na obradu tla u saveznim državama Minnesota i Iowa, SAD, došlo se do nekoliko interesantnih činjenica o provođenju obrade tla bez prisustva sunca. Isto istraživanje provodi se već nekoliko godina na poljoprivrednom institutu u sklopu Sveučilišta Angers, Francuska. Stručnjaci se slažu da obrada noću ima nekoliko prednosti o odnosu na obradu zemljišta tijekom dana.

Očuvanje bioraznolikosti u tlu

Aktivni život u tlu je vrlo važan za očuvanje zdravlja tla. Makro i mikro fauna tla održava balans između mineralnog i organskog dijela tla. Jedan o najvažnijih zadataka aktivnog života u tlu je razlaganje organskih ostataka u biljkama dostupne nutrijente. Ako se obrada provodi danju biološki dio tla trpi velike štete.

Vrlo lako se mogu vidjeti razne ptice koje prate traktore prilikom oranja, tanjuranja, podrivanja i sl. Prema podacima iz prije navedenih proučavanja, može se zaključiti kako tijekom dana mnoge gliste, crvi, kukci i ostali korisni organizmi budu ubijeni od predatora ili isprženi pod sunčevom svjetlošću prilikom prevrtanja tla. Noću, predatori poput ptica nisu aktivni. Iz tog razloga smanjuju se gubici aktivnih organizama u tlu. Također, osjetljivi organizmi na sunčevu svjetlost nisu direktno izloženi te imaju vremena se sakriti nazad u tlo.

Ušteda na herbicidima i ljudskom radu

Provođenje obrade tla noću može dramatično smanjiti broj korova koji se natječu s ciljanim poljoprivrednim kulturama. Otkriveno je da takva praksa smanjuje do nevjerojatnih 80 posto pojave potencijalnih korova u aridnim klimatskim područjima. U drugim dijelovima Svijeta, uvaženo je osrednje smanjenje od oko 50 do 60 posto.

Tu teoriju je vrlo lako objasniti. Ako se tlo uznemirava tijekom dana, sunčeva svjetlost prodire u tlo i tako inicira aktivnost sjemena korova koje se tamo nalazi u stadiju mirovanja. Uz iznošenje malog postotka vlage iz tla te uz prisustvo svjetlosti sjeme korova će se aktivirati još tijekom obrade. Naravno, to se ne odnosi na sve vrste korova. Obrađivanje noću smanjuje zastupljenost širokolisnih korova poput divljeg štira (lat. Amaranthus retroflexus), crne pomoćnice (lat. Solanum nigrum), poljske gorušice (lat. Sinapis arvensis), bijele lobode (lat. Chenopodium album), pelinolisnog limundžika (lat. Ambrosia artemisiifolia), dvornika (lat. Polygonum pensylvanicum) i sl. Na uskolisne korove ova praksa ima vrlo mali utjecaj.

Obrađivanjem tla noću smanjuje se opasnost od pojave invazivnih vrsta širokolisnih korova. Stoga, reducira se potreba za korištenjem herbicida odnosno za korištenjem mehaničkih (uglavnom skupih) metoda suzbijanja korova.

Nedostaci koji se pojavljuju

Rad noću zahtijeva više opreza. Prilikom lomova dijelova oruđa, zamjena istih uzima znatno više vremena. Strojevi zahtijevaju vrlo dobro umjetno osvjetljenje. Uz navedeno, raditi noću je napornije za operatora strojevima.

Praksa obrade tla noću vrlo lako se može primijeniti na manjim gospodarstvima i u vrtovima. Tamo gdje ima dovoljno vremena za obaviti sve agrotehničke operacije u roku.