Uzorkovanje je najbolje obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, do pripreme tla za naredni usjev, a obavezno prije gnojidbe za planirani usjev, istče mr. sc. Tatjana Martinović, savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Uzorkovanje je najbolje obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, do pripreme tla za naredni usjev, a obavezno prije gnojidbe za planirani usjev, ističe mr. sc. Tatjana Martinović, savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
"Broj uzoraka tla ovisi o veličini i homogenosti, depresijama, prostornom obliku i o tome je li na čitavoj parceli bio isti predusjev. Svaki prosječni uzorak tla za analizu sastoji se od 20 do 25 poduzoraka - pojedinačnih uzoraka ovisno o veličini i ujednačenosti parcele", objašnjava.
Tako je dubina uzorkovanja za ratarske, krmne i povrtlarske kulture 0 - 30 centimetara, a isto je najbolje obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, do pripreme tla za naredni usjev, a obavezno prije gnojidbe za planirani usjev.
Uzorkivač, podsjeća, može biti zaposlenik agropedološkog laboratorija ili sam poljoprivrednik koji je prethodno educiran.
"Prikupljeni pojedinačni uzorci dobro se promiješaju i 1-1,5 kg tako dobivenog prosječnog uzorka tla stavlja se u čistu vrećicu i dostavlja na analizu u ovlašteni agrokemijski laboratorij", pojašnjava dalje.
Dodaje da svaki uzorak treba biti pravilno označen, a potrebno je upisati podatke o vlasniku/korisniku zemljišta, nazivu parcele, dubini uzimanja, prethodnoj kulturi i poljoprivrednoj vrsti koja se planira sijati/saditi te datumu uzimanja uzorka.
"Poljoprivredni proizvođači imaju obavezu ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta kao redovne mjere koja služi u svrhu zaštite tla od degradacije", ističe stručna savjetnica dodajući da je praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla definirano kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.
Savjetnica napominje i da poljoprivrednici koji već raspolažu rezultatima analize tla, tokom ljetnih mjeseci mogu provesti kalcizaciju onih parcela koje su jako kisele i/ili kisele reakcije. Za provođenje ove agrotehničke mjere ljeto je najpogodnije godišnje doba.
"Ako se provodi plitka obrada strništa - prašenje, raspodjela krečnog materijala može prethoditi tom zahvatu. Primjena krečnog materijala može prethoditi jesenjem oranju pa se u tom slučaju krečni materijal unosi dublje u tlo. Važno je da se krečni materijal prilikom primjene što bolje izmiješa s obrađenim slojem tla", pojašnjava.
Ako je potrebno primijeniti veću količinu materijala za kalcizaciju, preporučuje, kaže, višekratnu primjenu. Ovisno o vrsti materijala, ali i o tlu jer se na težim tlima primjenjuju veće količine materijala nego na lakšim, te ostalim čimbenicima određuje se količina i način raspodjele na parceli. Kalcizacijom se, ističe dalje, biljkama osigurava kalcij kao biljno hranjivo, povećava pH i stvaraju uvjeti da biljna hraniva koja su nepristupačna u tlima kisele reakcije postanu pristupačna biljkama te da se smanji toksičnost uzrokovana aluminijem, željezom i manganom na kiselim tlima.
"Neki od materijala za kalcizaciju sadrže i magnezij koji je također biljno hranjivo", ističe.
Uz kalcizaciju, ljetni period je idealan i za provođenje podrivanja. Ovisno o tipu tla na pojedinoj parceli i zoni nepropusnog sloja određuje se dubina podrivanja i učestalost provođenja ove agrotehničke mjere.
Stoga napominje da u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji dolazi do bržeg i jačeg zbijanja tla. Posljedica je to korištenja sve težih poljoprivrednih mašina i opreme, posebno tokom nepovoljnog sadržaja vlage u tlu, ali i zbog izostavljanja unošenja organske materije i nepovoljnog plodoreda.
"Takvim načinom gospodarenja narušava se struktura tla, korijen biljaka ima lošije uslove za rast i razvoj, a posljedica toga je slabije usvajanje vode i hraniva. Na kraju, na takvim parcelama dolazi do značajnog pada prinosa", upozorava, zaključujući da se osim ovih agrotehničkih mjera tokom ljeta provode sideracija, suzbijanje korova i ostale mjere.
Tagovi
Autorica
