Količine padavina nisu neuobičajene za ovaj period godine, ali je problem veliki broj kišnih dana što fizički onemogućava rad u poljima.
Štetu će zbog vremenskih (ne)prilika, nakon voćara, zbrajati i ratari. Polja kukuruza u Semberiji, kako prenose nezavisne.com, žuta su poslije desetodnevnog hladnog i kišnog perioda zbog kojeg poljoprivrednici fizički ne mogu da uđu u parcele da bi zaštitili usjeve.
"Kukuruz sada raste na difuznoj svjetlosti, kao da je stavljen u plastenik", rekao je stručni saradnik za ratarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić koji dodaje da količine padavina nisu neuobičajene za ovaj period godine, ali je problem veliki broj kišnih dana što fizički onemogućava rad u poljima.
Usjevima ne pogoduju ni niske temperature koje su prošli mjesec, u prosjeku, bile oko pet stupnjeva. Kukuruz voli toplinu i za razvoj mu treba temperatura od 22 do 25 stepeni. Sve ispod 15 stupnjeva usporava njegov rast. Niska temperatura i padavine poremetile su i korijeni sistem kukuruza koji je u fazi ukorjenjavanja što može biti opasno ponove li se ljetne suše jer usjevi s plitkim korijenom znatno teže podnose sušu.
Prevelika količina kiše i niska temperatura ne pomažu ni pšenici koja je u kritičnoj fazi klasanja i cvjetanja. Povećava se rizik za nastanak bolesti klasa, osobito o vrsti gljivice fuzarijum. Dođe li do oboljenja, može doći do smanjenja prinosa, kvaliteta pšenice i u konačnici niže tržišne vrijednosti.
Voćari, podsjetimo, još zbrajaju štete od snijega i mraza koje su u dijelovima Bosne i Hercegovine katastrofalne. Tako je Udruženje voćara Republike Srpske saopštilo da je šteta od mraza u voćnim zasadima takva da su poljoprivredna gazdinstva pogođena ovim mrazom ostala bez prihoda u naredne dvije godine. Stradale su maline, trešnje, višnje, jabuke, šljive, orah, vinogradi...
Unatoč tome u RS je osigurano tek stotinjak poljoprivrednih gazdinstava. Vlasnici se i dalje teško odlučuju na osiguranje svojih usjeva i nasada, a iznosi odšteta - kad se i ako proglasi elementarna nepogoda, nadoknađuju tek manji dio štete.
Foto: Wikimedialmages/Pixabay
Autorica
