• Plodored
  • 13.06.2021. 07:30

Uključivanje pšenice u plodored kukuruza i soje - koji su benefiti?

Kanadski istraživači otkrili su da postoje brojne prednosti od uključivanja ozime pšenice u plodored kukuruza i soje poput većih prinosa, bolje dostupnosti vode i zdravlja tla.

Foto: Martina Popić
  • 56
  • 49
  • 0

Kukuruz i soja jedne su od najzastupljenijih ratarskih kultura i uzgajaju se diljem svijeta. Kanadski istraživači su došli do zaključka da je u njihov plodored dobro uključiti jednako tako zastupljenu - pšenicu. Kako prenosi Future farming, znanstvenici su proveli brojne pokuse te konstatirali da je važno ozimu pšenicu jednom tijekom četiri godine uključiti u njihovu rotaciju. Također, ovakav model djeluje na povećanje prinosa.

"Njihovi prinosi bili su veći kada je u plodoredu bila prisutna i pšenica", rekao je Ken Janovicek, član Američkog društva za agronomiju i vodeći autor studije. Za potrebu istraživanja znanstvenici su ju sijali u plodoredu svake tri ili četiri godine i otkrili da ovakav dugoročni plodored kukuruza i soje može biti isplativ.

Tamošnji poljoprivrednici se uglavnom usredotočuju na te dvije kulture, jer ti usjevi obično imaju veći financijski povrat od pšenice. No, studija je donijela ključno financijsko otkriće. "Povećanje prinosa, kada se ove kulture uzgajaju u rotaciji s njom više je nego nadoknadilo niže prihode povezane s prodajom ozime", rekao je Janovicek.

Dodao je da povećani prinosi prve dvije povezani s njezinim uključivanjem u plodored vremenom nestaju, ako se ona isključi iz rotacije. "Poljoprivrednici bi ju trebali nastaviti sijati svakih četiri do pet godina", upozorio je.

Zdravija tla i veći prinosi

Ovakav način ratarenja ima i druge prednosti. Primjerice, tla su zdravija i imaju bolju strukturu. "Loša struktura tla povećava eroziju i rizik od otjecanja vode", napominje rekavši da to povećava opasnost od onečišćenja površinskih voda. S druge strane, dodaje, dobra struktura tla i zdravlje mogu povećati njenu dostupnost usjevima, što je sve važnija stavka zbog globalnih klimatskih promjena.

"Vjerojatno ćemo u budućnosti vidjeti još veće koristi složenijih plodoreda", kaže Janovicek. Zapravo, istraživači su primijetili najveći porast prinosa kukuruza i soje u kasnijim godinama provođenja pokusa.

Studija je provedena na dva mjesta u kanadskoj pokrajini Ontario, a ispitivanje traje već više od 36 godina. Janovicek i kolege istražuju više načina pomoću kojih poljoprivrednici mogu ekonomski profitirati od pšenice.

"Kada je tržište sređeno, prodaja slame može povećati prihode povezane s ovom kulturom", navodi ovaj istraživač kao primjer. Dodao je i da uklanjanje žetvenih ostataka s polja nije smanjilo prinos kukuruzu ili soje. "To pokazuje da njeno ostavljanje na polju nije potrebno za dobivanje većih prinosa tih dvaju kultura", zaključuje.


Tagovi

Plodored soje Plodored kukuruza Ozima pšenica Pokus Kanada Rotacija usjeva Zdravlje tla Prinosi


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.