U usjevima strnih žita uočeno širenje simptoma biljnih bolesti

Agrometeoroliški uslovi tokom protekle sedmice pogodovali su svim prezimljujućim poljoprivrenim kulturama. Zaliha vlage u zemljištu je dobra, što je značajno za početak narednog vegetacionog perioda.

U usjevima strnih žita uočeno je širenje simptoma biljnih bolesti, navedeno je u Agrobiltenu RHMZ. Kod ječma je registrovano je prisustvo simptoma mrežaste pjegavosti lista i pepelnice žita, dok je u usjevima pšenice registrovano prisustvo simptoma pepelnice žita, sive pjegavosti lista pšenice, a i hrđe. U pogledu biljnih bolesti toplije vrijeme u prethodnom periodu je stvorilo povoljne uslove za raniju pojavu repičinih pipa.

Kod voćarskih kultura pregledom zasada kruške registrovano je prisustvo imaga prezimljujuće generacije obične kruškine buhe, u niskom intenzitetu napada.

Isrcpljeni usjevi

Ozimi usjevi, odnosno strna žita na području opštine Bosnaski Šamac su u fazi bokorenja, ali je većina usjeva iscrpljena jer je pri sjetvi vrlo malo poljoprivrednih proizvođača koristilo mineralno đubrivo u osnovnoj obradi, rekao je samostalni stručni saradnik za poljoprivredu Velibor Đokić, za agenciju Srna.

On je naveo da je razlog za to i nedostatak sniježnog pokrivača, previše padavina u kratkom vremenskom periodu, pa su pojedine parcele bile i pod barama, a nadprosječno visoke temperature u decembru i januaru uzrokovale su izostanak procesa jarovizacije, što se može nepovoljno odraziti na dalji razvoj usjeva.

"U posljednjih nekoliko sedmica vremenske prilike su se promijenile, te su na zasijanim površinama vidljiva zabarenja usljed prekomjernih padavina. Takvi usjevi gdje su zadržane oborinske vode postaju žuti i čak dolazi do propadanja biljaka. Na usjevima ječma uočava se intenzivnije žućenje cijelih površina. Ječam je biljka koja je osjetljiva na temperaturna kolebanja i takvi uslovi dovode do fizioloških poremećaja u razvoju biljke", rekao je Đokić.

Ne žurite s prihranom

Savjetovao poljoprivrednim proizvođačima da na svim parcelama koje su zabarene prokopaju kanale i omoguće oticanje viška vode sa parcela, kako bi se umanjile štete i biljke normalno razvijale. Sa prvom prihranom ne treba žuriti, jer dolazi do njihovog procjeđivanja u dublje slojeve i dok su biljke u stanju mirovanja ne mogu usvajati unijeta hranjiva.

"Krajem februara ili početkom marta treba izvršiti prihranu azotnim đubrivima, u zavnosti od rezultata analize zemljišta, to jest prisustva hranljivih materija u zemljištu i ranijeg đubrenja u osnovnoj obradi" istakao je te dodao da obično količine mineralnog đubriva za prihranu se kreću od 200-250 kilograma po hektaru KAN-a sa 27 posto azota, sem zobi gdje je potrebna manja količina azotnih đubriva, na primjer KAN 150 kilograma po hektaru. 

On je napomenuo da je poželjno da se koristi azotno đubrivo KAN, jer su naša zemljišta većinom kisela i trebalo bi izbjegavati mineralno đubrivo ureu u ovom stadijumu, koje dodatno zakiseljava zemljište.

Prema prognozi RHMZ-a, tokom ove sedmice očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i porast dnevne temperature vazduha. Krajem sedmice mjestimično su moguće padavine kiše, susnježice i snijega.