Sa klimatskim promjenama će se povećati broj i ozbiljnost štetnih uticaja, pa je važno znati kako se to odražava na kukuruz.
Prirodne nepogode, kao što su obilne kiše, poplave, oluje, grad, suše i mrazevi, kao i ekstremno niske i visoke temperature, mogu izazvati stres i u značajnoj mjeri smanjiti ili uništiti prinos kukuruza. Sa klimatskim promjenama će se povećati broj i ozbiljnost ovakvih štetnih uticaja, pa je važno znati kako se to odražava na kukuruz.
Niske temperature jako usporavaju klijanje, razvoj korijena i rast nadzemnih dijelova biljaka. Kada su temperature zraka do 10 °C u periodu od 15 dana, klice kukuruza kasno izbijaju na površinu zemljišta. Uočava se kloroza (žutilo), a zatim dolazi do venjenja i sušenja cijelih biljaka. Ukoliko biljke prežive, oslabljene su, loše rastu, lakše stradaju od gljivičnih bolesti, a ponekad dolazi i do njihovog uginuća. Što je zemljište vlažnije, a period niskih temperatura duži, to su povrede i oštećenja mladih biljaka veće.
Negativan uticaj niskih temperatura povećava se pri dubokoj sjetvi u hladno zemljište, pa je potrebno pažljivo odrediti dubinu sjetve kukuruza u skladu sa tipom zemljišta i očekivanim temperaturnim uslovima. Odaberiti otpornije hibride, koji brže koriste rezervne tvari sjemena pri klijanju, što omogućuje brži rast i razvitak biljaka.
Dobra ishrana i zaštita od korova i bolesti mogu pomoći u narednim fazama rasta i razvitka biljaka.
Mrazevi se često javljaju tokom proljeća. Slabe mrazeve (do -1°C) kukuruz podnosi, a i kada nanesu štetu biljkama, one se brzo oporavljaju, ukoliko nakon toga nastupi toplo i lijepo vrijeme. Biljka do 15 cm visine podnosi lake mrazeve, a preko 15 cm ne. Oni jači mrazevi, preko -1°C, potpuno uništavaju biljku kukuruza. Uglavnom strada nadzemni dio ili dolazi do velikih oštećenja na listovima kukuruza. Jesenji mrazevi su za kukuruz štetni, ukoliko se dese kada je kukuruz u zelenom stanju. Oni sprečavaju sazrijevanje zrna, pa klipovi ostaju mekani, a zrno gubi klijavost.
Ukoliko se voda, nakon obilnih padavina, zadrži na površini zemljišta, stvaraju se anaerobni uslovi bez zraka. U takvim uslovima korijen ne diše i ne razvija se, pa biljke ne mogu opstati. Takva zemljišta bi trebalo drenirati (odvesti vodu) i raditi na popravljanju njihovih mehaničkih i vodno-zračnih osobina.
Ukoliko je usjev kukuruza poplavljen u ranim fazama (do 10. lista), šteta je uglavnom potpuna. Najbolje je izvršiti presijavanje, odnosno sjetvu novog usjeva kukuruza na istoj površini, ukoliko je to moguće. Ako poplave nastupe kasnije, kada su biljke i klip već formirani, kukuruz ima šanse da se oporavi, ukoliko se voda brzo povuče. Tada ga je najbolje iskoristi za siliranje, u zavisnosti od faze u kojoj se nalazi zrno.
Ove nepogode lome i poliježu stabljike i uništavaju lisnu površinu kukuruza, pa prinos može izostati. Potrebno je birati hibride sa visokom otpornošću na lomljenje stabla i polijeganje. Zemljište je takođe ugroženo, zbog erozije vjetrom i isušivanja. Vjetrozaštitini pojasevi mogu pomoći, jer smanjuju odnošenje zemljišta, povećavaju vezivanje ugljika, biodiverzitet (biološku raznovrsnost) i sl. Njihovo podizanje mora biti plansko, a zasadi trebaju da biti od kvalitetnijeg drveta.
Erozija degradira zemljište, uglavnom odnoseći gornje, plodne slojeve zemljišta i umanjuje njegovu proizvodnu sposobnost. Izazivaju je olujni vjetrovi, obilne padavine, poplave i grad. Mjere koje povećavaju sadržaj organske tvai u zemljištu i povećavaju sposobnost zemljišta da primi i zadrži vodu, mogu umanjiti štetno djelovanje erozije, posebno na nagnutim terenima.
Visoke temperature izazivaju zemljišnu sušu, koja se javlja uslijed nedostatka vlage u zemljištu, a moguća je i pojava zračne suše, koja nastaje uslijed nedostatka vlage u zraku. Koren kukuruza u tim uslovima nije u mogućnosti brzo nadoknaditi izgubljenu vodu. Tada biljka vene. Visoke temperature i zračna suša mogu smanjiti funkciju peludi i oplodnju kod kukuruza, a to dovodi do smanjenja prinosa. Ipak, kukuruz je prilično otporan na sušu, naročito u prvom dijelu vegetacije (juni i juli). Za ublažavanje posljedica suše, osim primjene odgovarajućih agrotehničkih mjfera, bitan je izbor tolerantnih hibrida.
Izvor: brošura "Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji", Milena Simić i Slaven Prodanović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica