• Zaštita soje
  • 07.08.2019. 11:00

Štetočine u soji i kako ih se riješiti

Vremenski uslovi u prethodnom periodu uticali su na povećanu pojavu štetočine pod nazivom stričkov šarenjak ali su u usjevima soje uočene i grinje. Obje štetočine mogu dovesti do golobrsta i potpuno uništiti lisnu masu biljke.

Štetočine u soji i kako ih se riješiti
Foto: Depositphotos/fotokostic

Svake vegetativne sezone bilježe se pojave novih štetočina, a ova godina karakteristična je za pojavu stričkovog šarenjaka, štetočina koja se uglavnom javlja u usjevima soje, a na njegovu brojnost utiče niz faktora, ali glavni su vlaga i temperatura.

Narušena prirodna ravnoteža uzrok pojave novih štetočina 

Radmila Ćalić, stručnjak za zaštitu biljaka iz lozničkog "Poljosaveta" kaže da se desi da jedne godine bude velika brojnost neke štetočine, a uzrok tome uvijek je narušena prirodna ravnoteža, niska smrtnost, nedostatak prirodnih neprijatelja. "Veoma teško je boriti se protiv štetočina, a ne narušiti prirodnu ravnotežu," rekla je Ćalić.

Prema njenim riječima, zbog sve veće potrebe za hranom veoma često, usjevi se gaje u monokulturi što dovodi do pojave nekih štetočina u velikoj mjeri, a tome treba dodati i niz klimatskih faktora koji su zadnjih godina dosta drugačiji u odnosu na protekli period. 

"Povećana brojnost leptira šarenjaka u poljima soje može se pripisati tim uslovima, a u toku je masovno polaganje jaja i piljenje gusjenca na nekim parcelama. Gusjenice se hrane lisnom masom i nerijetko može doći do golobrsta," navela je Ćalićeva.

Sjetva postrne soje sve zastupljenija u Lijevče polju

Šarenjak napada sve sorte soje

Nije utvrđena pravilnost njene pojave u pogledu sortimenta, uzrasta soje, agrothenike i brojnost položenih jaja. Njena preporuka je da se usjevi soje obavezno redovno pregledaju, a ukoliko se konstatuje u prosjeku jedno jaje po biljci, potrebno je suzbijanje.

"U poljoprivrednim apotekama mogu se naći sredstva Nurel-d, Konzul, Runel ec, Savanur, Despot koji mogu riješiti problem, ali se preporučuje i suzbijanje korovskih biljaka pored parcele koje su domaćini ovoj štetočini (palmida i čičak)," precizirala je ona. 

Obilaskom usjeva soje, trenutno se može uočiti i prisustvo grinja, imaga i larve običnog paučinara koji se hrane sokovima iz lista soje koji za kratko vrijeme mogu uništiti asimilacionu površinu lista i onemogućiti proces fotosinteze.

Ćalićeva savjetuje da ukoliko se uoči njihovo prisustvo na obodu parcele, obavezno primijenite akaricide kako se štetočina ne bi dalje širila u unutrašnji dio parcele, a sama zaraza je u početku mjestimična i najčešće se uočava po obodima parcela. 

"Preventivni tretmani nisu preporučljivi dok ne utvrdimo prisustvo štetočine i prve kolonije. Ratarima obično preporučujemo akaricie Vertimec 018 ec u dozi 0,3-0,5 litre po hektaru," zaključila je Ćalićeva. 

Ambrozija crpi hraniva i vodu biljkama i izaziva alergije kod ljudi

Umjesto soje, polja ambrozije

A još jedan problem je sve prisutniji ove godine, veliko prisustvo ambrozije u svim uzgajanim usjevima, ali posebno u soji. Klimatski uslovi, a prije svega dosta vlage pomogle su u njenom širenju.

"Najbitnije u borbi sa ambrozijom je njeno uništenje prije cvjetanja i to dok je veličine 20 - 30 centimetara. Ona je dosta invanzivna biljka koja opstaje u svim uslovima," objasnila je Ćalićeva.

"Najbolje je mehaničko uništavanje, odnosno čupanje cijelih biljaka sa korijenom ili košenje, ali do same zemlje. Može se suzbiti i hemijskim tretmanima odnosno totalnim herbicidima ukoliko se nalazi van područja uzgajanih biljaka," rekla je ona.

Ukoliko se ambrozija nalazi u usjevima, Ćalićeva objašnjava da se hemijski tretmani moraju uraditi u tačno propisanom vremenu, kao i za sve ostale korove. U soji se zaštita sprovodi do trećeg lista, a u kukuruzu do sedmog pera. 


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Autorica

Jelena Gajić Đokić

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjerka voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav, a posao novinara pružio joj je mogućnost da upoznam svoj kraj iz drugog ugla.

Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo