Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strna žita
  • 30.12.2018. 14:00

Šta su ukupno i produktivno bokorenje i zašto su važni?

Stručnjaci objašnjavaju da ne daju svi izdanci, koji se obrazuju u procesu bokorenja, stabla sa klasovima, tako da razlikujemo opšte ili ukupno bokorenje (svi formirani izdanci) i produktivno bokorenje.

Foto: Pixabay/curmet
  • 986
  • 36
  • 0

Bokorenje kod strnih žita predstavlja obrazovanje izdanaka iz podzemnih koljenaca stabla, što je poseban način grananja. To grananje se odvija u takozvanom čvoru bokorenja (busanja), koji se najčešće nalazi na 1-3 centimetra ispod površine zemljišta. Iz čvora izbijaju bočni izdanci i sekundarni korjenovi, koji čine žiličast korjenov sistem. Čvor bokorenja je životni centar svake biljke i sa njegovom fiziološkom aktivnošću je povezana životna sposobnost cijele biljke. Ukoliko čvor bokorenja ugine zbog nepovoljnih uvjeta, ili ga povrijede štetočine, dolazi do uginuća cijele biljke.

Bokorenje staje kada tempratura padne ispod 6°C i pređe 20°C

Na brzinu i jačinu bokorenja osim klimatskih uvjeta utječu i kvalitet sjemena, vrijeme i dubina sjetve, veličina hranjivog prostora, aeracija zemljišta i mineralna ishrana. Bokorenje prestaje kada tempratura padne ispod 6°C i kada pređe 20°C. Diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva Milica Popadić iz PSSS ističe da je važno naglasiti da ne daju svi izdanci, koji se obrazuju u procesu bokorenja, stabla sa klasovima, tako da razlikujemo opšte ili ukupno bokorenje (svi formirani izdanci) i produktivno bokorenje.

Broj produktivnih stabala je 2-3

Produktivno bokorenje podrazumijeva broj izdanaka po biljci koji donose klas i ono se povećava ukoliko ima dovoljno vlage i hranjivih tvari pred vlatanje. Broj produktivnih stabala se kreće u prosjeku 2-3 što uglavnom zavisi od sorte i uvjeta bokorenja, a naročito od dubine sjetve i gustine biljaka. Ako su sorte sa visokim produktivnim bokorenjem, tada treba regulirati količinu sjemena prema preporuci proizvođača. Jako bokorenje u sušnim uvjetima može biti negativno, zato što se za formiranje sekundarnih izdanaka troši mnogo vode i hranjivih tvari na račun glavnog stabla što dovodi do smanjenja prinosa. Takođe, u vlažnim uvjetima pojačano bokorenje može dovesti do smanjenja prinosa uslijed povećane gustine usjeva i polijeganja. Prema obliku, bokori mogu biti ležeći i rastresiti, uspravni i zbijeni, kao i prijelazne forme ova dva oblika bokorenja.

Određivanje koeficijenata ukupnog i produktivnog bokorenja

Kod strnih žita osnova za opredjeljenje treba biti broj produktivnih vlati (koje nose klas) po m2, koji za većinu sorti pšenice treba biti u granicama 500-700. Treba računati na to da savremene sorte pšenice imaju koeficijent produktivnog bokorenja 1,5-2,5, pogotovo u nešto rjeđem sklopu i pri optimalnoj sjetvi.

Evo jednog praktičnog primjera:
U jesen se izbroji broj biljaka po m2 = 500
Na proljeće se izbroji broj prezimjelih biljaka = 400
U fazi vlatanja izbroje se sva stabla = 580
U fazi sazrijevanja izbroje se svi klasovi = 480

Koeficijent ukupnog bokorenja jednak je broju svih stabala koji je podijeljen sa brojem prezimjelih biljaka, to jest 580/400=1,40.
Koeficijent produktivnog bokorenja dobiva se dijeljenjem broja svih klasova sa brojem prezimjelih biljaka ili iskazano matematički 480/400=1,20.


Tagovi

Bokorenje Strna žita Žitarice Milica Popadić Ukupno bokorenje Produktivno bokorenje Klas Vlaga Hranjive tvari


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.