Stručnjaci objašnjavaju da ne daju svi izdanci, koji se obrazuju u procesu bokorenja, stabla sa klasovima, tako da razlikujemo opšte ili ukupno bokorenje (svi formirani izdanci) i produktivno bokorenje.
Bokorenje kod strnih žita predstavlja obrazovanje izdanaka iz podzemnih koljenaca stabla, što je poseban način grananja. To grananje se odvija u takozvanom čvoru bokorenja (busanja), koji se najčešće nalazi na 1-3 centimetra ispod površine zemljišta. Iz čvora izbijaju bočni izdanci i sekundarni korjenovi, koji čine žiličast korjenov sistem. Čvor bokorenja je životni centar svake biljke i sa njegovom fiziološkom aktivnošću je povezana životna sposobnost cijele biljke. Ukoliko čvor bokorenja ugine zbog nepovoljnih uvjeta, ili ga povrijede štetočine, dolazi do uginuća cijele biljke.
Na brzinu i jačinu bokorenja osim klimatskih uvjeta utječu i kvalitet sjemena, vrijeme i dubina sjetve, veličina hranjivog prostora, aeracija zemljišta i mineralna ishrana. Bokorenje prestaje kada tempratura padne ispod 6°C i kada pređe 20°C. Diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva Milica Popadić iz PSSS ističe da je važno naglasiti da ne daju svi izdanci, koji se obrazuju u procesu bokorenja, stabla sa klasovima, tako da razlikujemo opšte ili ukupno bokorenje (svi formirani izdanci) i produktivno bokorenje.
Produktivno bokorenje podrazumijeva broj izdanaka po biljci koji donose klas i ono se povećava ukoliko ima dovoljno vlage i hranjivih tvari pred vlatanje. Broj produktivnih stabala se kreće u prosjeku 2-3 što uglavnom zavisi od sorte i uvjeta bokorenja, a naročito od dubine sjetve i gustine biljaka. Ako su sorte sa visokim produktivnim bokorenjem, tada treba regulirati količinu sjemena prema preporuci proizvođača. Jako bokorenje u sušnim uvjetima može biti negativno, zato što se za formiranje sekundarnih izdanaka troši mnogo vode i hranjivih tvari na račun glavnog stabla što dovodi do smanjenja prinosa. Takođe, u vlažnim uvjetima pojačano bokorenje može dovesti do smanjenja prinosa uslijed povećane gustine usjeva i polijeganja. Prema obliku, bokori mogu biti ležeći i rastresiti, uspravni i zbijeni, kao i prijelazne forme ova dva oblika bokorenja.
Kod strnih žita osnova za opredjeljenje treba biti broj produktivnih vlati (koje nose klas) po m2, koji za većinu sorti pšenice treba biti u granicama 500-700. Treba računati na to da savremene sorte pšenice imaju koeficijent produktivnog bokorenja 1,5-2,5, pogotovo u nešto rjeđem sklopu i pri optimalnoj sjetvi.
Evo jednog praktičnog primjera:
U jesen se izbroji broj biljaka po m2 = 500
Na proljeće se izbroji broj prezimjelih biljaka = 400
U fazi vlatanja izbroje se sva stabla = 580
U fazi sazrijevanja izbroje se svi klasovi = 480
Koeficijent ukupnog bokorenja jednak je broju svih stabala koji je podijeljen sa brojem prezimjelih biljaka, to jest 580/400=1,40.
Koeficijent produktivnog bokorenja dobiva se dijeljenjem broja svih klasova sa brojem prezimjelih biljaka ili iskazano matematički 480/400=1,20.
Tagovi
Autor