Sjetva uz nadu da Sava neće preliti polja

Toni Barišić, mladi poljoprivrednik iz Bok Jankovca kaže da će i ovoga proljeća zasijati 45 dunuma kukuruza. Sije mahom u nebranjenom dijelu, između rijeke Save i odbrambenog nasipa. Rizik je veliki, ali urod je ako godina bude normalna daleko veći. Uz znatno manje troškove u nebranjenom dijelu se postižu duplo veći prinosi. Zemljište u ovom dijelu je dosta lakše za obradu, plodnije je i teško zasušuje.

"Sa manje mineralnog đubriva ovdje redovno dobijam 10 tona kukuruza po hektaru. Ovo je posljednja njiva koju sijem i u sijačicu sam izmiješao nekoliko hibrida kukuruza iz grupe 400. Zemljište je toplo i kukuruz će ponići već za sedam dana", kaže Barišić.

Toni je upravo ovih dana prodao sav prošlogodišnji kukuruz. Ranije je uzgajao stoku, ali su ga turbulencije na tržištu i prekomjerni uvoz pokolebali.

"Izračunao sam da mi je isplativije sijati kukuruz i prodavati ga u zrnu. Imam manju zaradu ali i manje troškove", kaže Toni Barišić.

Ponekad se berbe obavljaju iz čamca

I Tonijev otac Josip, zajedno sa komšijom Zoranom Račićem redovno sije kukuruz i povrće "preko nasipa" u nebranjenom dijelu. Josip se po malo bavi i statistikom i kaže da 7 od 10 godina budu dobre.

"Nikad neću zaboraviti 2014. godinu. Posijali smo kukuruz, koga je u nicanju uništila voda, jer je Sava izlila. Posijali smo ponovo i u septembru, pred samu berbu opet je Sava izlila. Voda je bila tik iznad klipova. Nismo ni brali kukuruz jer je imao odvratan miris i trunuo je. Te jeseni smo iz čamca brali paprike i to ispod vode. I one su strunule. Ja i supruga smo takođe te jeseni iz čamca brali grah po kukuruzima", priča Josip Barišić.

Ovdje je vječita borba između čovjeka i prirode. Pratimo prognoze i vodostaj Save, pa onda otvaramo ili zatvaramo ustave.

Đorđo Peulić zajedno sa suprugom Milkom okopava povrće, posijano takođe u nebranjenom dijelu. I dok je završavao red krompira Đorđo je izračunao postavljeni mu zadatak, koliko obradivog zemljišta ima u nebranjenom dijelu zvanom "Bokovi", te koliko poljoprivrednika u ovom dijelu ima parcele.

"Izračunao sam da se obrađuje oko 50 hektara, te da je dvadesetak hektara pod livadama, koje kosimo i presamo u sijeno. Ovdje je vječita borba između čovjeka i prirode. Pratimo prognoze i vodostaj Save, pa onda otvaramo ili zatvaramo ustave. Kada je rodna godina onda kukuruz prerodi, kada je poplava onda je daleko lošije. Ne predajemo se, ni ja ni ostali poljoprivrednici, a ima nas tridesetak koji u "Bokovima" obrađujemo zemlju", kaže Peulić.

Pedesetak metara dalje kukuruze je upravo zasijao Nenad Perić. I on se nada da će Sava biti u koritu do berbe.

"Sijemo, a ne znamo hoćemo li išta ubrati. Ako Sava izlije i potopi parcele onda smo uzalud radili. Ako bude normalna godina prinosi će biti rekordni", kaže Perić.

Kad nisu u njivi onda ribare

Zanimljivo je da poljoprivrednici u "Bokove" uvijek nose i štapove za pecanje. Dok okopavaju usjeve, ili obavljaju druge poslove, zabace udicu u neku od napuštenih ciglanskih jama, prepunih štuke, soma, babuške, šarana i druge ribe.

"Ovdje je desetak jama iz kojih se kopala zemlja za spravljanje cigle. Kada Sava nadođe riba se ovdje izmrijesti , tako da u trenucima predaha pecamo. Ja sam rekorder i u kukuruzima i u upecanim ribama", kaže Josip Barišić, jedan od vještijih ribolovaca u ovom kraju.

Sezona sjetve, a potom kultivacije i prihrane kukuruza će trajati do polovine juna, a onda preostaje nada da će Sava biti mirna i da neće poplaviti njive i uništiti ljetinu. U tom slučaju predstoji bogata jesen i prinosi ravno onim vojvođanskim i baranjskim. Zbog toga mještani Bok Jankovca toliko vole svoje "Bokove" i ne gube nadu ni u vrijeme poplava.

Foto: Boško Grgić