Posljedice ranije ili kasnije sjetve ove važne industrijske kulture mogu negativno uticati na normalan rast i razvoj usjeva.
U našim agroekološkim uslovima optimalni rok za sjetvu uljane repice počinje od 25. avgusta i traje do 25. septembra. Posljedice ranije ili kasnije sjetve ove važne industrijske kulture mogu negativno uticati na normalan rast i razvoj usjeva. U oba slučaja može doći do izmrzavanja, jer su i previše, ali i nedovoljno razvijene biljke podjednako osjetljive na niske temperature.
One koje imaju dobro razvijenih šest do osam listova, kao i snažan korijenov sistem, mogu uspješno prezimiti bez nepoželjnih posljedica.
S obzirom na to da u većem području naše zemlje vlada dug sušni period sa temperaturom iznad prosjeka za ovo doba godine, pitanje je kako pripremiti zemljište za sjetvu sitnog sjemena, ali i na koji način očuvati što veću količinu vlage koja je neophodna za nicanje.
Klasična duboka obrada zemljišta nije preporučljiva u sušnim godinama, jer se tom prilikom mogu stvoriti krupne grudve, nepovoljne za polaganje sjemena i razvoj budućih biljaka. U takvoj situaciji poželjno je koristiti teške tanjirače, kombinovana oruđa ili grubere koji manje prevrću zemlju, čime se čuva dragocjena vlaga.
Nakon obrade zemljišta potrebno je zatvoriti brazde i poravnati površinski sloj, jer je sjeme uljane repice izuzetno sitno. Time se omogućava bolji kontakt sjemena sa zemljišnom vlagom.
U godinama sa povoljnim agroekološkim uslovima sjetva uljane repice obavlja se na dubini od jedan do dva centimetara. Međutim, u godini kao što je ova, potrebno je povećati dubinu za jedan centimetar.
Nakon sjetve, poželjno je obaviti agrotehničku mjeru valjanje kako bi se uspostavio kapilaritet i obezbijedilo adekvatno klijanje sjemena. Kada je riječ o sjetvenoj normi, ona treba biti veća za desetak procenata, što je naročito važno zbog slabe klijavosti na dijelovima parcela koji nemaju dovoljno vlage.
Mineralna ishrana je od izuzetnog značaja za pravilan rast i razvoj mladih biljaka, a u početnim fazama je, prije svega, važna dovoljna količina fosfora i kalijuma u zemljištu. Osim što podstiče razvoj korijenovog sistema, fosfor je važan jer osigurava brži početni porast, uspješno prezimljavanje, a kasnije i ujednačeno sazrijevanje i visok prinos.
Kalijum je ključan elemenat kada je u pitanju otpornost na stresne uslove, ali i zbog regulacije vodnog režima, jer kontroliše otvaranje i zatvaranje stoma kod biljaka. U sušnim uslovima naročito treba biti oprezan sa količinom azota što može dovesti ili do pretjerane bujnosti biljke nakon kiše ili čak do prevelikih ožegotina.
Kada je riječ o suzbijanju nepoželjnih biljnih vrsta, primjena zemljišnih herbicida u uslovima duže suše nije preporučljiva zbog same aktivacije preparata. U tom slučaju je bolje primijeniti preparate koji se koriste nakon nicanja biljaka.
Ukoliko početak jeseni bude topao i suh, preporučuje se redovan obilazak usjeva zbog eventualne pojave štetnih insekata kao što su repičina osa i buhač. Blagovremenim reagovanjem može se spriječiti potpuno uništavanje tek izniklih, mladih biljaka.
Tagovi
Autorica