Sastrica ili hercegovački grah - nekada prva biljka, a danas je nema na njivama

Sastrica (Lathyrus sativus L.) je jednogodišnja biljna vrsta iz familije leguminoza (Fabaceae). U narodnu je poznata i pod imenima kao što su hercegovački grah, jari grah, sjekirica, plavi grašak i indijski grašak. Prema arheobotaničkim nalazima, ova biljna vrsta se prvo počela uzgajati na Balkanskom poluotoku odakle se kasnije raširila po Evropi, Indiji, Aziji, i Bliskom Istoku. Takođe se vjeruje da je sastrica bila prva uzgajana biljna vrsta u Evropi. Iako je uzgajana na širem području Balkanskog poluotoka, danas je ova biljna vrsta u potpunosti potisnuta sa naših njiva.

Sjeme sastrice jestivo je samo u manjim količinama

U zavisnosti od varijeteta, boja cvijeta varira i može biti bijela, svjetlo plava, roza, crvena ili ljubičasta. Zbog svoje prelijepe boje cvijeta, sastrica zauzima značajno mjesto prilikom ukrašavanja bašti, okućnica i vrtova u različitim dijelovima svijeta.

Sjeme sastrice je relativno krupno, veličine od 4 mm do 8 mm, nepravilnog oblika. U zavisnosti od boje cvijeta, sjemenjača je jednobojna sa ili bez mramorastih pjega. Sjeme je jestivo samo u manjim količinama i ne treba ga konzumirati svakodnevno zbog visokog sadržaja neurotoksina ODAP. Uslijed stalne i obilne konzumacije sirovog sjemena ili čistog brašna može doći do trovanja i pojave latirizma - bolesti koja izaziva paralizu donjih ekstremiteta uslijed oštećenja kičmene moždine i nervnih vlakana, kako kod ljudi tako i kod domaćih životinja.

Dobro uspijeva na siromašnim i glinovitim zemljištima

Sastrica dobro uspijeva na siromašnim i glinovitim zemljištima, a takođe dobro podnosi alkalna i zaslanjena zemljišta. Korijen sastrice je razgranat i u zavisnosti od tipa zemljišta dopire do dubine od 50 cm do 70 cm. Zahvaljujući dobro razvijenom korijenovom sistemu, sastrica je jedna od rijetkih biljnih vrsta koja dobro podnosi sušu. Uspješno se može uzgajati u svim područijma, od ravničarskih pa do brdsko-planinskih, sve do nadmorske visine od 1.200 m, i u rejonima sa prosječnom količinom padavina od 400 mm do 650 mm.

Sastrica ima kratak vegetacioni period od 75 do 120 dana. Nakog skidanja sastrice, zemljište ostaje rastresito i bogato dušikom. U zemljištu ostaje 30 kg do 50 kg čistog dušika za naredni usjev, te je stoga pogodna kao predusjev prije svega za strna žita, kukuruz i uljanu repicu.

Sjetva sastrice i prinos

Za proizvodnju sjemena ili zelene mase, sjetvena norma se kreće od 140 kg/ha do 200 kg/ha (u zavisnosti od mase 1.000 sjemena). Sjetva se obavlja na međurednim rastojanju od 10-15 cm, pri dubini od 3 cm do 5 cm. Ako se sastrica uzgaja kao ukrasna biljka onda se sjetva obavlja u kućicama sa tri do četiri sjemenke, uz potporu.

Sastrica se može uzgajati kao čist usjev ili u smjesi sa strnim žitima, od koje se dobija kvalitetna kabasta stočna hrana. Prinos zelene mase varira u zavisnosti od sjetvene norme i kreće se od 25 t/ha do 30 t/ha, a prinos sena od 5 t/ha do 9 t/ha. Sadržaj proteina u zelenoj masi se kreće od 14% do 30%, a u sijenu od 12% do 22%.

Prinos sjemena može biti od 600 kg/ha do 1,7 t/ha.

Dodatak u ishrani ljudi i domaćih životinja

Sjeme sastrice je veoma bogato proteinima (25%-32%), mineralima (K, P, Ca, Mg, Zn, Fe) i amino kiselinama (glutaminskom i asparaginskom kiselinom, histidin, leucin, izoleucin, valin). Zbog visokog sadržaja minerala i amino kiselina preporučuje se kao kvalitetan dodatak u ishrani ljudi i domaćih životinja.

U ljudskoj ishrani se može koristiti kao dodatak salatama, varivima i u obliku brašna koje se u veoma malim količinama miješa sa drugim vrstama brašna. U Portugalu se svake godine održava Festival posvećen sastrici u mjestu Alvaiázere na kome se izlažu svi proizvodi dobijeni od sastrice među kojima je i veoma cijenjeni liker od ove vrste.