Pravilno skladištenje žitarica - koje mjere uključuje i kako spriječiti gubitke?

Postoje štetni insekti koji napadaju gotove proizvode nakon žetve i berbe žitarica. Na taj način ih u skladištu oštećuju i utiču na kvalitet zrna, što za posljedicu ima nanošenje ogromne ekonomske štete samom proizvođaču. S druge strane, insekti mogu ući u skladišta unošenjem proizvoda, prijevoznim sredstvima, letom, a veoma često i u zaostalim žitaricama i neočišćenim i nedezinficiranim skladištima.

Najznačajniji skladišni insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda su: žitni žižak (Sitophilus granarius), kukuruzni (Sytophilus zeamays) i pasuljev žižak (Acanthoscelides obtectus), žitni moljac (Sitoroga cerealela), ambarev moljac (Tinea granella), brašneni moljac (Anagasta küchniella), mali i veliki brašnar (Tribolium spp.), ali i mnogi drugi.

Mjere u skladištu

Preventivni zahvati protiv skladišnih štetočina obuhvaćaju, prije svega, adekvatan izbor skladišta, koje je napravljeno od čvrstog materijala. Prostorije trebaju biti izolirane od vlage sa dobrom ventilacijom i treba onemogućiti prodiranje štetočina izvana.

Kako ispravno skladištiti žitarice i očuvati kvalitet?

Pravilno skladištenje žitarica podrazumijeva temeljno čišćenje skladišta prije unošenja novih zaliha i fumigaciju, odnosno dezinsekciju praznog skladišta diklorvosom, u količini 50 do 100 cm3 na 100 m2, tretiranjem dva do tri dana prije unošenja robe u skladište.  U istu svrhu koristi se preparat na bazi pirimifos-metila i to u praznim skladištima, u količini 0,75 – 1,5 ml/m2, a kod praznih vreća 0,5 ml/m2.

Evo koje mjere još treba preduzeti:

• upotreba čiste ambalaže, koja je prethodno bila podvrgnuta dezinsekciji;
• unošenje suhog žita i održavanje vlage zrna ventilacijom;
• skladištenje čistog, nenapadnutog materijala, što utvrđujemo uzimanjem uzoraka;
• redovni pregled uskladištenog roda i praćenje uvjeta temperature i vlage;
• preventivno tretiranje sumnjivog žita preparatima na bazi fosfora i to 100 g na 100 kg zrnaste robe (tretirani proizvodi prije upotrebe moraju se dobro oprati). Ili, ubacivanjem u struju žita aluminijum fosfid tableta-peleta. Za zrnastu robu pakovanu u vreće sa pet do 15 peleta ili jednu do tri tablete na m3, dok u ćelijama silosa, uz upotrebu dozatora, pri ravnomjernom protoku robe sa 15 do 30 peleta ili tri do šest tableta po toni). Na sličan način mogu se upotrijebiti pelete magnezijum fosfida i to praznih skladišta i mlinova, u količini pet do 15 peleta po m3 prostora, uz ekspoziciju četiri do pet dana.
• preventivno tretiranje površinskog sloja uskladištenog materijala.

Direktno suzbijanje skladišnih štetočina 

U zavisnosti od prisutnosti i stadija razvoja insekata u skladištu, suzbijanje se obavlja izlaganjem niskim ili povišenim temperaturama, za svaku skladišnu štetočinu koja se suzbija.

Da li čekati ili prodati odmah? Koja je dobra vijest za proizvođače pšenice?

Ostale mjere obuhvaćaju:

• vrlo opreznu fumigaciju sa metilbromidom (30 do 50 g/m3 pri fumigaciji robe u skladištima, uz ekspoziciju 24 do 48 sati), HCN-om (4 g HCN/m3, pri temperaturi od 15 do 25^oC i ekspoziciji od 48 sati);
• upotrebu preparata na bazi aluminijum-fosfida, odnosno tableta ili peleta;
• upotrebu preparata na bazi magnezijum-fosfida, u obliku peleta u silosima i skladištima, u količini 10 peleta po jednoj toni zrnaste robe ili m3 prostora, uz ekspoziciju tri do pet dana;
• koristi se i preparat na bazi pirimifos-metila, naročito za uskladištene žitarice;
• primjena tretmana preparatima na bazi fosfora.