Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proljetna sjetva i poplave
  • 25.03.2018. 09:00

Poplave dovode u pitanje proljetnu sjetvu u desetak gradiških sela

Rijeka Sava i obodni kanali, te manje riječice, dostigli su enormno visok nivo u drugoj polovini marta. U Gradišci je pod vodom na stotine hektara poljoprivrednog zemljišta, gdje je dovedena u pitanje ovogodišnja proljetna sjetva.

Foto: Boško Grgić
  • 1.387
  • 141
  • 0

Ranko Barać, Đorđo Peulić, Josip Barišić, Zoran, Miodrag i Nebojša Račić, Nenad Perić i drugi poljoprivrednici iz sela nizvodno od Gradiške svake godine siju na stotine hektara kukuruza u Mačkovcu, Kozincima i Bok Jankovcu. U posljednje vrijeme dobre rezulteta postizali su i sa sojom i suncokretom, te sa žitaricama i povrćem. Iako je proljetna sjetva na pragu, a većina poljoprivrednika je već nabavila repromaterijale, sve je pod znakom pitanja.

"Svake godine sijem kukuruze FAO grupa od 400 do 600 jer kukuruz osim za zrno sijem i za silažu. Nabavio sam gotovo kompletno sjeme i mineralno đubrivo i sad sam uvidio da sam napravio grešku. Sasvim je izvjesno da se voda iz njiva u nebranjenom dijelu, gdje su inače najbolji prinosi, neće povući u narednih mjesec dana. Ukoliko ne uspijemo sa sjetvom u aprilu, bićemo primorani na izmjenu sortimenta i sjetvu hibrida kraće vegetacije", rekao je Miodrag Račić.

Ugroženi i ozimi usjevi

Josip i Toni Barišić prihranili su ozime usjeve, pŠenicu, ječam i zob. Dali su, kako kažu, udarnu dozu azotnog đubriva i ponadali se ubrzanom bokorenju i vlatanju usjeva.

"Veći dio površina pod strnim žitaricama je potopljen, zbog niskih temperatura i snijega u martu rast je gotovo zaustavljen tamo gdje voda nije prodrla. Za poljoprivrednika je najpogubnije kad baci suvu paru, a ne dobije ništa. Ne znamo ni kada ćemo početi sa pripremama za sjetvu. U nebranjenom dijelu do Save osim kukuruza planirao sam i sadnju povrća, pa čak i batata, koga sam lani uspio uzgojiti", kaže Josip.

Voda je i blizu kuća

Slična situacija je i u selima uzvodno, prema Orahovoj. Dušan Rakaz iz Bistrice, sela pored Save kaže da je sjetva takođe pod znakom pitanja.

"Od ceste prema Savi gdje su najveće i najplodnije njive je sve potopljeno. Ne vjerujem da će se u narednih mjesec dana moći ući u njivu. Preostaje nam jedino sjetva gore u brdu, gdje trebamo dati daleko više đubriva da bismo nešto imali", rekao je Rakaz.

Kritično i u branjenom dijelu

Situacija nije povoljna ni u branjenom dijelu, gdje su se izlili odvodni kanali. Poljoprivrednici razmišljaju da se samoorganizuju i da pročiste kanale, kako bi se njive oslobodile vode.

"Ako planiramo ovoga proljeća u njive, prvo što moramo uraditi je preći i pregledati svaki metar kanala. Ništa nije teško kad se mora", kaže Nenad Perić iz Bok Jankovca. Situacija je daleko povoljnija u Lamincima, Novoj Topoli, Rogoljima, Mašićima, Romanovcima, Karajzovcima i drugim lijevčanskim selima, gdje nije bilo poplava. U tim selima zemljišta su plića i vodopropusnija.

"Nama su obilne padavine dobrodošle jer se povećao nivo podzemnih voda. Poznato je da mi u proljeće i ljeto navodnjavamo povrće, pogotovo krompir, pa čak i kukuruz i ohrabreni smo činjenicom da će biti dovoljno vode", rekao je Draško Banjac iz Mašića.

Stručnjaci i političari podržavaju poljoprivrednike

Poljoprivredni stručnjaci savjetuju poljoprivrednicima da malo taktiziraju iako im u većini slučajeva vrijeme nije saveznik.

"Ako se ne može u njive može se obaviti detaljniji remont mehanizacije. Savjetujem ratarima koji još nisu kupili sjeme kukuruza da to ne čine dok sjetva ne bude izvjesna. Očekujem da će ih trgovci u tom slučaju podržati, te da će se i oni prilagoditi situaciji. Ukoliko u pojasu od Orahove do Srpca, a riječ je o dužini od pedesetak kilometara, voda ne ode na vrijeme iz parcela, treba sijati hibride kraće vegetacije i poboljšanim agrotehničkim mjerama pokušati izvući maksimum, kaže agronom Momir Cvjetković.

Pšenica pod vodom

Iz lokalne uprave u Gradišci najavljuju da će nakon stabiliziranja vodostaja Save krenuti i detaljne obilaske terena i procjene šteta, a očekuje se i još nekoliko akcija."Ove godine planiramo zančajnije investicije u postojeće crpne stanice od Orahove do Doline, te produbljavanje odvodnih kanala i utvrđivanje nasipa", rekao je načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić.

Zajedno sa poljoprivrednicima iz Mačkovca, područje ovoga sela obišao je dr Slavko Dunjić, inače poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Ovo su vrijedni ljudii veliki proizvođači i moramo biti uz njih. Mora se uložiti mnogo energije da se prevaziđe situacija, i mi u vlasti ćemo dati svoj doprinos. Imamo mnogo prostora za manevar, od iniciranja novih zakonskih rješenja do konkretnih podrški selu i poljoprivredi, rekao je dr Dunjić.

Uskoro procjena šteta

Ministar polJoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Stevo Mirjanić obišao je u subotu sve crpne stanice na području Gradiške i susjednih opština. Najavio je procjenu šteta u poljoprivredi usljed poplava.

"Do petka ćemo razgovarati sa predstavnicima poljoprivrednika sa poplavljenih područja. Želimo da vidimo koje su to negativne implikacije od ove poplave i šta možemo i trebamo da uradimo da to, koliko je više moguće saniramo. Sigurno je da  ćemo tu biti aktivnii i da ćemo najvećim dijelom sanirati štetu", rekao je Mirjanić, naglasivši kategorično da će se obeštećenja odnositi samo na branjeni dio područja.

Lokalna uprava u Gradišci već je otvorila poseban šalter gdje se može prijaviti šteta od poplava.

Svake godine u okviru proljetne sjetve u Gradišci se zasije oko 16 hiljada hektara, ponajviše kukuruzom, oko 12 hiljada hektara, a ostale površine se siju povrćem, krmnim biljem i uljaricama. Ovogodišnja proljetna sjetva mogla bi biti jedna od najtežih u posljednjih nekoliko decenija.


Fotoprilog


Tagovi

Nenad Perić Ranko Barać Miodrag Račić Toni Barišić Proljetna sjetva Poplave Sjetva kukuruza Slavko Dunjić Momir Cvjetković Zoran Adžić Stevo Mirjanić


Autor

Boško Grgić

Više [+]

Boško je inžinjer menadžmenta sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi i novinarstvu. Autor na desetine tv, radio i štampanih serijala o poljoprivrednoj proizvodnji.