Pipa repičine ljuske: Najznačajnije štete prave larve koje se hrane sjemenom

Repičina pipa ljuske, Ceutorhynchus assimilis, prezimljava u stadijumu imaga u zemlji i nakon izlaska iz sa mjesta prezimljavanja prvo naseljava prelazne domaćine iz familije krstašica (rotkva, stočna repica i drugo).

Nakon toga prelazi na usjeve uljane repice gdje se hrani cvijetnim pupoljcima, dijelovima cvijeta i mladim ljuskama. Nakon kopulacije  ženke  polažu  od  30  do  150  jaja  u otvore  koje izbuše  u  mladim ljuskama. 

Ženke polažu jaja tek kada se počnu razvijati mahune u koje ih polažu svojom legalicom. Kada se ispile larve hrane se sjemenkama unutar mahuna. Odrasle larve napuštaju mahunu i spuštaju se u zemlju gdje se preobražavaju u lutku i imago. Otvori koje buše imaga kao i izlazni otvori larvi predstavljaju ulazne otvore za prodor sekundarnih patogena. 

Prema EPPO standardu (PP 2/8 (1)), hemijske mjere zaštite se preporučuju samo nakon formiranja prvih mahuna, po postizanju praga štetnosti koji iznosi od 0,5 do dva imaga po biljci, u rubnom dijelu parcele. 

Usjevi uljane repice su u fazi punog cvjetanja pa je prilikom pregleda registrovana i visoka aktivnost oprašivača u usjevu.