Ogledi na njivama pokazuju put do stabilnije proizvodnje soje

Klimatske promjene ove godine odrazile su se na mnoge usjeve, a toplotni talas praćen vrućim vjetrom 'preko noći' prekinuo zrenje na brojnim parcelama. Na njivama u Gornjem Vukšiću, Boću i Boderištu, na području Brčko distrikta BiH, poljoprivrednici i stručnjaci okupili su se s jednim ciljem - pronaći sorte i tehnologije koje mogu preživjeti ekstremne klimatske šokove i sačuvati proizvodnju domaće soje, bez genetski modificiranih organizama (NON-GMO).

Na oglednim poljima gazdinstava "Agro Kolić" i "Kompot-Voće", u organizaciji "Donau Soje" i Austrijske razvojne agencije (ADA), a u saradnji sa Institutom za razvoj i unapređenje poljoprivrede (IRUP), koji je članica BIMAL Grupe, predstavljeno je više od 40 sorti soje. U uslovima kada kiše nije bilo dva mjeseca, ovaj Demo dan bio je prilika da proizvođači vide konkretne rezultate na terenu.

Pet lokacija

Ove godine ogledi su postavljeni na pet lokacija, na kojima je zastupljeno više desetina sorti soje. Na pojedinim lokacijama ponovljene su iste sorte kako bi se moglo uporediti njihovo ponašanje u različitim proizvodnim i klimatskim uslovima.

"Na ovom oglednom polju imamo devet sorti soje različitih sjemenskih kompanija i proizvođači zaista mogu vidjeti razlike. Naša želja je da se oni direktno uvjere u razlike i izaberu ono što im odgovara", kazala je dr. sci. Mirjana Lalošević, agro manager u "Donau Soja", obraćajući se prisutnima u Gornjem Vukšiću.

Pored sortimenta, u ogledima ispituju i različite agrotehničke prakse. Jedna od njih je primjena inokulanata, koji omogućavaju soji da efikasnije koristi atmosferski azot putem simbioze s bakterijama koje žive na njenom korijenu.

"Soja je specifična jer fiksira azot iz vazduha i zbog toga joj nije potrebno toliko azota kao nekim drugim usjevima. Primjenjivali smo i mikrobiološke preparate, jer želimo da, gdje god je moguće, hemijske inpute zamijenimo prirodnijim sredstvima koja su dostupna i dozvoljena u organskoj poljoprivredi", navela je Lalošević.

Klimatske promjene prihvatiti kao realnost

Ogledi dolaze u godini u kojoj su visoke temperature, nedostatak padavina i suhi vjetrovi ponovo ozbiljno pritisnuli ratarsku proizvodnju. Soja, zajedno s kukuruzom i drugim ljetnim kulturama, posebno je osjetljiva na nedostatak vode tokom ključnih faza razvoja i nalijevanja zrna.

"Ne treba ignorisati klimatske promjene. Moramo ih prihvatiti kao realnost i prilagođavati im proizvodnju", poručila je Marija Petrović iz organizacije "Donau Soja", koja radi kao asistentica na projektima u proizvodnji.

Prilagođavanje ne znači samo izbor sorte, već i pažljivije planiranje cjelokupne proizvodnje - od obrade zemljišta i pripreme sjetvenog sloja, preko izbora sjemena i pravilne ishrane, do primjene mjera koje mogu pomoći biljci da lakše podnese stres.

Vrući vjetar u nevakat

Da klimatski uslovi ove godine ostavljaju ozbiljne posljedice, potvrđuje i iskustvo proizvođača. Mijo Blažević, direktor kompanije "Kompot-Voće" iz Boderišta, kaže da je ogled na njihovom imanju postavljen s devet različitih sorti i grupa zriobe, kako bi se njihov razvoj mogao pratiti od sjetve do žetve.

"Ova godina je, kako za soju, tako i za kukuruz i suncokret, jako izazovna i teška. Najveći problem bile su previsoke ljetne temperature, praćene vrućim vjetrom, odnosno 'fenom'. U roku od nekoliko dana taj je vjetar naglo presjekao nalijevanje zrna i zriobu kako soje, tako i kukuruza", kaže Blažević.

Zbog toga na ovom gazdinstvu ne očekuju rekordne prinose, ali ni kvalitet zrna kakav bi proizvođači željeli. Slična iskustva ima i Bajazit Kolić, direktor kompanije "Agro Kolić", koji soju proizvodi na oko 500 duluma, odnosno približno 50 hektara. Na njegovom gazdinstvu ogled zauzima oko 10 duluma.

"S obzirom na to da dva mjeseca nemamo padavina, normalno je da će to utjecati na proizvodnju i prinos. Ove naše teže zemlje ipak bolje drže vlagu, pa se za sad nekako nose s tim uslovima", kaže Kolić.

Za njega su upravo ogledi jedan od načina da se proizvođači pripreme za sve neizvjesnije proizvodne sezone. "Dosta nam pomažu jer vidimo koje sorte najbolje podnose određene uslove i koji je najbolji rod. A normalno, nama proizvođačima najbitniji je dobar rod", dodaje.

Zadržati soju u plodoredu

Soja nije važna samo zbog prinosa i tržišne vrijednosti. Kao leguminoza, ona ima značajnu ulogu u plodoredu, jer zahvaljujući simbiozi s bakterijama na korijenu može vezivati atmosferski azot i doprinijeti njegovoj dostupnosti u sistemu proizvodnje.

Upravo zbog toga Institut za razvoj i unapređenje poljoprivrede, kao dio BIMAL Grupe, kroz saradnju s proizvođačima radi na unapređenju proizvodnje, kvalitetu zrna i povećanju prinosa.

Jedan od proizvođača, Aleksandar Krunić, navodi kako je ranijih godina uzgajao soju na 20 ha, a ove je umanjio proizvodnju na 8 ha, sluteći da će proizvodna godina biti s malo padavina, a i radi plodoreda gdje je na pojedinim parcelama soju zamijenio kukuruzom.

"Imam dugogodišnje iskustvo u proizvodnji ove uljarice, a i osiguran otkup ugovoren sa BIMAL-om tako da joj se zasigurno opet vraćam, samo da se vremenski uslovi, bar malo normalizuju", rekao je Krunić, koji od sorti izdvaja Wendy i Vinku od RWA jer se na njegovim njivama dobro pokazala i čak u lošim uslovima ostvarivala solidne prinose.

"Soja je jako važna leguminoza zbog plodoreda, jer ostavlja azot i obogaćuje zemljište. Istovremeno je značajna privredna kultura kao uljarica i kao proteinska biljka", ističe Toni Babić iz Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede.

Dodaje da je cilj pomoći proizvođačima da ublaže posljedice klimatskih promjena i zadrže soju u plodoredu. "Želimo da proizvođači zadrže soju u svom plodoredu i da ne izgube entuzijazam za njen uzgoj. Cilj nam je i da se na nekim područjima gdje se soja do sada nije proizvodila pokaže kao dobra prilika", kaže Babić.

Siguran plasman važan za proizvođače

Osim agrotehnike, za održivost proizvodnje važna je i sigurnost plasmana. Kolić ističe da je dugogodišnja saradnja s BIMAL-om za njegovo gazdinstvo značajna upravo zbog mogućnosti ugovaranja proizvodnje i sigurnijeg otkupa.

"Mnogo nam znači što imamo sigurnog otkupljivača i ugovorene cijene, tako da nemamo brigu oko plasmana. Da nije njih na našem terenu, vjerovatno ne bismo ni proizvodili soju", kaže Kolić.

Povećanje domaće proizvodnje važno je i za kompaniju BIMAL Brčko, jedinu fabriku jestivog ulja u Bosni i Hercegovini. Institut za razvoj i unapređenje poljoprivrede BIMAL Grupe zato kontinuirano radi s proizvođačima na povećanju količine i kvaliteta domaće sirovine.

BEZ GMO lanac

Poseban značaj proizvodnji soje daje činjenica da se domaća sirovina može uključiti u kontrolisan lanac proizvodnje BEZ GMO proizvoda.
BIMAL posjeduje certifikat "BEZ GMO Proizvedeno", kojim je obuhvaćen proces od sirovine, odnosno zrna, do finalnih proizvoda i poluproizvoda koji sadrže soju. Ovu međunarodnu oznaku dodjeljuje "Donau Soja", a certifikacija podrazumijeva kontrolu propisanih uslova u lancu proizvodnje.
Oznaku nose, između ostalih, BIMAL Omega i BIMAL fino, mješavine biljnih ulja u čijem sastavu je soja.

Soja bez GMO u BiH od njive do tržišta: "Koristi su višestruke"

Za proizvođače je ovakav lanac značajan jer domaća proizvodnja tako dobija jasnu vezu s domaćom preradom i tržištem, dok se potrošaču daje informacija o porijeklu i načinu proizvodnje sirovine.

Prilagoditi proizvodnju

Suša i visoke temperature ne mogu se kontrolisati, ali se način proizvodnje može prilagođavati. Upravo je to jedna od glavnih poruka ovogodišnjih ogleda.

Izbor odgovarajuće sorte, kvalitetna priprema zemljišta, pravovremena sjetva, pravilna primjena inokulanata i drugih dozvoljenih preparata, kao i prilagođavanje agrotehnike uslovima na konkretnoj parceli, mogu biti dio odgovora na sve teže proizvodne uslove.

"Tu smo da zajedno s proizvođačima pronađemo način kako ublažiti posljedice klimatskih promjena, da prinosi budu što bolji i da, iako je situacija teška, rezultat bude dovoljno kvalitetan da proizvođači mogu ostvariti korist, a industrija dobiti kvalitetnu sirovinu", zaključuje Babić.

Ogledna polja u tom procesu imaju važnu ulogu - proizvođač jasno na njivi može vidjeti rezultate različitih sorti. A u godinama kada se vremenski uslovi mijenjaju brže nego što se mijenjaju proizvodne navike, takva iskustva mogu biti osnova za odluke o tome koje sorte i tehnologije vrijedi zadržati u proizvodnji.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor