Argentinska GMO pšenica uzburkala je javnost, a pogotovo brazilske mlinare koji se oštro protive njenom uvozu jer bi, kako oni tvrde, porasli troškovi, ali i cijene na domaćem tržištu.
Brazilsko udruženje mlinara, Abitrigo, protivi se odobravanju prodaje proizvoda izrađenih od genetski modificirane pšenice jer smatraju kako će to poskupiti uvoz žitarica i uticati na cijene domaćeg tržišta.
Naime, njihova izjava i oštro protivljenje dolazi nakon što su argentinske vlasti odobrile sjetvu GMO pšenice, transgene sorte HB4. Radi se o žitarici koja je tolerantna na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat. Podsjetimo, mnoge poljoprivredne grupe usprotivile su se vladinoj dozvoli zbog zabrinutosti da bi to moglo stigmatizovati izvoznike.
Abitrigo je radi toga sproveo interno istraživanje u saradnji sa brazilskim mlinarima i došao do zaključka da se velika većina protivi GMO pšenici. Tako se njih 85% izjasnilo da je ne žele koristiti, a čak 90% kaže da je voljno zaustaviti kupovinu argentinske ako ondje započne komercijalizacija takvih proizvoda, stoji u saopštenju udruženja.
Argentina je glavni dobavljač pšenice u Brazil, čineći oko 60% njihovog uvoza. Još 10% dolazi sa drugih odredišta dok domaća proizvodnja zadovoljava 30% tržišta, navodi Abitrigo.
Zakazana je i serija sastanaka kompanije Bioceres, koja je razvila GMO pšenicu s Udruženjem mlinara kako bi im objasnili sumnje i nedoumice.
Abitrigo tvrdi da je međunarodna naučna zajednica otprilike 30 godina analizirala ovu sortu, kao i vlade i potrošačke grupe u Kanadi, SAD, Australiji i EU, gdje je potrošnja te žitarice dvostruko veća nego u Brazilu, navodi reuters.
Ističu da nisu utvrđene posebne koristi ove vrste pšenice za ljude, već je cilj njenog uzgoja isključivo povećanje prinosa.
Europska komisija odobrila uvoz GMO soje za hranu ljudi i životinja
Izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) bilježi samo dvije sorte takve pšenice odobrene u svijetu. Jednu u SAD 2004. godine, koja je proizvela negativne posljedice i prekid njene proizvodnje dok je druga odobrena upravo ova argentinska sorta HB4. Međutim, ona još uvijek nije komercijalizovana.
Tagovi
Autorica
Halidova njiva za primjer: Kukuruz do tri metra, suša mu ništa ne može
Divlje svinje uništile cijelu njivu kukuruza: "Ni klip mi nije ostao"
Vrućine ubrzavaju razvoj kukuruzne sovice - reagujte što prije
Niska cijena "otpuhala" pšenicu s njiva: Poljoprivrednici TK manje sijali, evo brojki
Znate li da ovaj korov može smanjiti prinos kukuruza do čak 80 posto?
Halidova njiva za primjer: Kukuruz do tri metra, suša mu ništa ne može
Niska cijena "otpuhala" pšenicu s njiva: Poljoprivrednici TK manje sijali, evo brojki
Divlje svinje uništile cijelu njivu kukuruza: "Ni klip mi nije ostao"
