Mile Čavić zasijao pšenicu na 6 ha: Kažu da ovu sortu divlje svinje ne diraju

Na imanju Mile Čavića iz Donjih Štrbaca kod Prnjavora, nekada je bilo krava i bikova, a danas je tu poneka svinja. Ipak, polja nisu zarasla. Ovaj domaćin usmjerio je proizvodnju na ratarstvo, a ove godine zasijao je oko šest hektara pšenice.

Maksimum do kojeg inače ide kada je pšenica u pitanju je 10 hektara. Za sada usjev izgleda jako dobro.

"Uradili smo dvije prehrane i iće još tretiranje protiv korova. Pratićemo dalje šta se dešava kad bude faza klasanja, da li će trebati zaštita klasa i to je to što se tiče pšenice. Zasijao sam KWS pšenicu, sortu Solehio. Odlučio sam se na nju da je ne bi divlje svinje obarale, kažu da baš ne diraju", priča nam Mile.

Samo da je led ne polupa

Dodaje da je zima bila dobra, što je išlo u korist pšenici, sa čijim stanjem je zadovoljan. "Za sada nema nikakvih bolesti, dobra je. Samo da je očuva dragi Bog da to led ne bi polupao, pobio i dobro je", ističe ovaj ratar.

Govoreći o cijenama, Čavić navodi da otkupne prošle godine nisu bile baš dobre, ali se nada ove godine većoj cijeni. Od početka sukoba u Ukrajini, podsjeća, sve je poskupilo, osim pšenice.

"Dobro bi bilo kad bi to mrdnulo malo na gore, da čovjek ima volju i kad radiš da nešto zaradiš, ali vidjećemo kako će biti. Meni se dešavalo da sam i padao na pšenici. Znači zadesi se loša godina i jedva sam imao za mene što je trebalo, dok smo imali bikove i krave", kaže Mile.

Suša pogađa pšenicu, smanjuju se površine pod kukuruzom - kakvo je stanje na tržištu?

Drugu prihranu završio je pred Uskrs, potrefilo se kaže da je bilo i umjerene lijepe kiše, što je pogodovalo usjevu, pa se nada da će se sve to povoljno odraziti na dalji razvoj.

"Ostalo mi je da pošpricam protiv korova, širokolisnih, uskolisnih i iću još nekom prehranom preko lista i nek joj je dragi Bog na pomoći."

Više zasada kukuruza

Čavić je zasijao i oko 25 hektara kukuruza, a i ove godine odlučio se za novosadske hibride. Uz njih je i nešto osječkog.

"Iću sve na zrno. Mislim da su naše sorte, domaćih ovih kompanija, možda i bolje i otpornije na ovu klimu. Znači neke malo ranije sorte, pa ću vidjeti kako će biti. Ako sve bude kako treba, imaćemo raniju neku berbu, manje gubitke u jesen. Očekujem da će biti manje vlage u zrnu", ističe ovaj ratar, te se nada da bi i cijena kukuruza u jesen trebala biti viša.