Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 26.11.2018. 08:00

Mikrobiološka đubriva kao zamjena za mineralna đubriva i pesticide

Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih spajanja, mobilizaciji teško rastvorivih neorganskih spajanja, a biljke snabdijevaju hranjivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa uzgajanih biljaka. Da bi se ublažili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se mikroorganizmi koji bi dijelom mogli da zamijene mineralna đubriva i pesticide.

Foto: Pixabay/WikimediaImages
  • 844
  • 73
  • 0

Zemljište je složen i dinamičan ekosistem u kojem se događa mnogo fizičkih, hemijskih i bioloških procesa koji omogućuju kruženje materije u prirodi. Mikroorganizmi, koji se nalaze u zemljištu, učestvuju u njegovom stvaranju i održavanju, kao i povećanju plodnosti. Kako tvrdi diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva - Milica Popadić, najpovoljnije uslove za rad mikroorganizama imaju zemljišta neutralne reakcije (pH vrednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-zračnih osobina (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske materije, odnosno humusa, iznad 2%.

Mikroorganizmi najaktivniji u proljeće i ranu jesen

Zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera, a najbrojniji i najaktivniji su u proljeće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage, te kada su temperature 20-30°C i to u zemljištu do 40 centimetara dubine, gdje ima dovoljno kisika i organske materije. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih sapjanja, mobilizaciji teško rastvorivih neorganskih spajanja, a biljke snabdijevaju hranjivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa uzgajanih biljaka.

Mikroorganizmi umjesto đubriva i pesticida

Popadićeva objašnjava da su agrotehničke mjere, koje omogućavaju sintezu humusa prije svih zaoravanje žetvenih ostataka, primjena stajnjaka, komposta, mikrobioloških đubriva, pravilna obrada zemljišta, popravka hemijskih svojstava zemljišta i plodored. Da bi se ublažili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se mikroorganizmi koji bi dijelom mogli da zamjene mineralna đubriva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama se primkenjuju u proizvodnji mikrobioloških đubriva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu bilja od bolesti i štetočina.

Slama i kukuruzovina mogu biti zamjena za stajnjak

Mikrobiološka đubriva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koji se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni mikrobiološki procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva. Milica Popadić savjetuje da se poslije žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta koriste mikrobiološki preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi. Količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji je dosta značajna i zavisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uslova pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 tona po hetaru, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

Mikrobiološka đubriva oslobađaju hranjive materije iz žetvenih ostataka

Stručnjaci preporučuju da se nakon skidanja ljetine žetveni ostaci poprskaju odgovarajućim mikrobiološkim đubrivima. Poslije tretiranja žetvenih ostataka vrijeme obrade zemljišta treba uskladiti prema preporuci proizvođača mikrobioloških đubriva. Značaj takvih mikrobioloških đubriva je to što ona oslobađaju hranjive materije iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu.

Bolje iskorištavanje hranjivih elemenata

Popadićeva napominje da je cilj da se ubrzaju i usmjere procesi transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Tako se njihovom primjenom nadoknađuje manjak stajnjaka na našim njivama. Prednost primjene mikrobioloških đubriva su smanjeni troškovi proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih đubriva, bolje iskorištavanje hranjivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju materije rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimulišu rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos. Osim toga značaj primjene mikrobioloških đubriva je i to što oni ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospješuju proizvodnju zdravstveno bezbjedne hrane, a mogu da se primjenjuju i u organskoj proizvodnji.


Tagovi

Zemljište Mikroorganizmi Mikrobiološka đubriva Osobine zemljišta Zaoravanje Žetveni ostaci Agrotehnika Milica Popadić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.