Mihal Balacki voli da eksperimentiše: Uzgajaće i industrijsku konoplju

Kao mladić počeo je sa sedam, a danas obrađuje oko 400 dunuma zemljišta na kojem sije uglavnom pšenicu, kukuruz i soju. I ništa tu ne bi bilo neobično da Mihal Balacki iz sela Srđevići pored "standardnih" kultura ne voli da eksperimentiše i uvodi nešto novo u život bh. poljoprivrednika.

Bosiljak, menta i estragon samo su neke od biljaka koje iz godine u godine uzgaja ovaj četrdesetdvogodišnji ratar. Upravo ta inovativnost ovog srbačkog poljoprivrednika čini posebnim i pomalo drugačijim od njegovih kolega.

Mihal Balacki: Na ideju sam došao iz znatiželje

Ideja da proširi svoj "repertoar" nastala je sasvim slučajno, priča nam ovaj vrijedni domaćin.

"Pokušao sam čisto zbog probe, da se vidi može li roditi, koliko daje efekta, odnosno ima li ekonomske računice. Imam druga iz Njemačke i oni tamo imaju drugačije viđenje načina korištenja zemljišta nego mi. Mi samo znamo osnovne kulture zasijati. Prije četiri godine pokušao sam nešto drugačije. Još uvijek se učim", kaže ovaj poljoprivrednik ne krijući želju za novim eksperimentima, znanjima i iskustvima.

On kaže da se "alternativni" proizvodi koje uzgaja mogu prodati i da je tržištu potrebna mnogo veća količina nego što se kod nas može proizvesti. Sve što je dosad proizveo otišlo je u Njemačku, a najveći problem je, kako kaže, u transportu proizvoda, jer ponekad otkupljivač ne vidi računicu u tome.

S industrijskom konopljom nema špricanja

Mihal je u svojim inovacijama otišao i korak dalje. Trenutno čeka dozvolu od Ministarstva poljoprivrede i MUP-a da bi na proljeće mogao zasijati industrijsku konoplju.

"Naša zemlja je puna hemije i raznih korova. Navodno bi industrijska konoplja to riješila. To je organska biljka, nema nikakvih špricanja", priča Balacki za Agroklub.ba. Pokušaće, kaže, za početak sa četiri hektara, a u septembru bi biljka trebalo da se kosi.

"Tu kombajn treba biti malo drugačiji. Konoplja je zahtjevna za košenje, a na našem terenu niko nema specijalizovanu mašinu za takvo košenje. Opet ću morati naći neku alternativu, izvršiti neku preradu", duhovito zbori Balacki, pokazujući time opet svoj inovativni duh i želju za nečim novim. Prema njegovim riječima, tržište za ovu kulturu postoji jer je otkupljivaču konoplje potrebno sjeme iz kojeg će cijediti ulje, a očekuje se prinos od jedne tone sjemena po hektaru.

"Naš narod ne voli rizikovati niti se upuštati u inovacije. Ja pokušavam sijati čak i soju na drugačiji način, pokušao sam i sa divljom raži, da se korištenje hemije svede na minimum", priča Mihal.

Kao problem u uzgoju novih kultura Balacki navodi potrebu za specifičnom mehanizacijom, što iziskuje ogromna novčana sredstva.

"Tržište je toliko nestabilno da čovjek na smije mnogo investirati", upozorava on.

Može li se živjeti od poljoprivrede?

Balacki kaže da je sve stvar sreće.

"Jedne godine se dobro prođe, a druge ne, ali uglavnom se sve to izbalansira. Ko god se trudi i radi i ko je spreman uložiti, ali i izgubiti, neće propasti. U suštini može se pristojno živjeti, ali treba uvijek neke nove ideje probavati, a ne samo na jednoj stvari ostati", poručuje Mihal uz šaljivu opasku da je uspješan poljoprivrednik onaj koji nije dužan.

Mihal je porodični čovjek i kako kaže za uspjeh je potrebna podrška porodice, ali i prijatelja sa kojima sarađuje. "Čovjek se samo sam rodio", kaže on.

Dok čeka dozvolu za sjetvu industrijske konoplje ove hladne zimske dane Mihal Balacki provodi pripremajući mehanizaciju za novu sezonu.

"Sve što preko sezone razvalim, preko zime valja popraviti i podmazati", šaljivo zaključuje ovaj strastveni ratar.