Lani su mnogi skupo platili grešku: Kako do uspješne proizvodnje silažnog kukuruza?

Zima je vrijeme koje poljoprivredni proizvođači trebaju iskoristiti za usvajanje novih znanja. S obzirom na klimatske promjene, nove bolesti i štetočine, ali i korove, stalna edukacija postala je neminovna posebno kada je riječ o zaštiti bilja. 

Kako u razgovoru za Agroklub pojašnjava Omer Omerbegović, magistar poljoprivrede i stručni savjetodavac kompanije "Agromarket", proizvođači su na udaru mnogih problema, osim temperaturnih kolebanja, suše i vlage, tu je i borba sa novim bolestima, koje kod nas ranije nisu bilježene. Ovih dana posebno je posvećen educiranju poljoprivrednika o proizvodnji silažnog kukuruza. 

Na šta možemo utjecati? 

Važno je izabrati sortiment koji je adaptibilan na naše podneblje. Neki, kako navodi, koji su se gajili prije 10 godina danas ne daju dobre rezultate, jer takva genetika nije prilagođena žegi u avgustu. Kako se i sam već 15 godina bavi ovom proizvodnom, prisjeća se da se ona danas mnogo razliku u odnosu na njegove početke. 

"Tada je bilo dovoljno kontrolirati samo osnovne parametre, danas moramo kontrolirati veći opseg faktora, imamo upotrebu aminokiselina, biostimulatora, sve kako bi biljci pomogli da prevaziđe stres, što je prije 15 godina bio nepoznat pojam", kaže Omerbegović. 

Proizvođačima preporučuje da nikada ne idu sa jednim hibridom, jer je svaka parcela zasebna priča, na lošijim zemljištima koja su podložna isušivanju, pjeskovitim, treba sijati one kraće vegetacije, da bi što prije napustili tu parcelu, odnosno kako ne bi došlo do izgaranja kukuruza. 

Navodnjavanje ove ratarskekulture, kako ocjenjuje, za nas još daleka budućnost, Iako se u nekim područjima poput Bijeljine uvodi i postaje neophodna mjera, s druge strane u ostalima nije ni blizu nažalost. Ali, kako napominje, u ovom momentu na što definitivno možemo utjecati je sortiment, kao odgovor na klimu. 

"Na drugom mjestu je preparat Fitofert Speed C koji u sebi sadrži aminokiseline, koji će pomoći biljci da prevaziđe stres, odnosno pomoći joj u kritičnim razdobljima. To je hrana koja se daje preko lista i ide u kombinaciji sa sredstvima za suzbijanje korova", kaže ovaj stručnjak i dodaje da je to set mjera koji možemo da napravimo kao odgovor na modernu proizvodnju. 

Korovi sve otporniji

Prije 10-15 godina, kako ističe, nije bilo ni ovoliki korova, a razlog je prost: "Mi, nažalost, ne koristimo plodored, ne mijenjamo naše parcele, ponajviše zbog toga što ih nemamo dovoljno ni za ono što bi nam trebalo."

Međutim, napominje kako moramo biti svjesni korištenja monokulture, odnosno da će stvari postajati sve teže ako sijemo kukuruz na istoj parceli svake godine. Već su poznati slučajevi gdje neki herbicidi starije proizvodnje ne djeluju dobro, odnosno korovi su postali imuni na njih. 

"Pojavljuju su neki korovi, kao što je divlji sirak, pa u Srbiji imamo čak da je on registriran da ima otpornost na sve moguće herbicide. To i nas čeka", kaže ovaj magistar poljoprivrede i napominje da kada je riječ o suzbijanju korova, moramo ići korak ispred i primjenjivati potpuno nove aktivne materije, preparate s kojima se biljke nisu susretale. 

"Ne možemo se držati onog 'prskam s tim 10 godina', jer je pitanje vremena kada više neće imati efekat", kaže Omerbegović. 

Priprema za nabavku

Najkorisnije što u ovom momentu proizvođači mogu da učine, osim edukacije, jeste da izvrše pripremu za nabavku - sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, kako bi na vrijeme mogli djelovati. Nažalost mnogi u zadnjem momentu žele da kupe sjeme, pa se desi godina poput prošle kada ga nije bilo dovoljno i proizvođači možda nisu ni dobili ono koje su željeli. 

"Mi radimo sa Pioneerom, odnosno hibridima koji su prilagođeni upravo ovom podneblju. Najveći problem je suša, kukuruz zadnjih godina jednostavno izgori. Sjemenska kuća koju zastupamo upravo ulaže svoje snage da naprave hibride koji će biti otporni na visoke temperature, koji će se moći odbraniti", kaže ovaj savjetodavac i najavljuje da će ove godine u ponudi biti i dva nova hibrida iz grupe 500. 

Oni su, kako dodaje, vrlo su slični najpoznatijem silažnom kukuruzu P0725 koji je ovdje jako zastupljen. Očekuje da stignu u prvoj polovini februara kada će biti poznata i njegova cijena, no ne očekuje da će biti drastične razlike u odnosu na lanjske cijene.

Nema tačnog datuma sjetve

U Federaciji BiH u 2023. je povećana proizvodnja kukuruza u zrnu, ali i onog za krmu. Prema ocjeni ovog stručnjaka, prošla je godina bila vrlo specifična. Oni koji su sijali u ranijim rokovima sjetve loše su prošli. 

"Proizvođači koji su imali rane sjetve su se napatili, jednostavno sjeme je ležalo u vlazi cijeli april, a druga skupina koja je sijala iza 1. maja, kada su stale padavine, taj kukuruz je bio vrhunski jer je imao dosta vlage u zemljištu, koju je iskoristio u sušnom periodu, to je uvjet zašto je došlo upravo do povećanja prinosa. Međutim, neka podneblja su jako loše prošla", pojašnjava. 

U svojim zimskim predavanjima naglašava kako ne postoji tačan datum sjetve, nego da se mora pratiti vremenske prilike u toku optimalnih rokova, odnosno da se sije poslije padavina ili kada se one tek očekuju, a u slučaju velikih padavina da se sjetva prolongira. 

"Sve može stati osim proizvodnje hrane", kaže Omerbegović i podsjeća da proizvođače sada očekuje prva prihrana ozimog žita i suzbijanje korova. Za ove dvije jako važne faze, ključni su pravi momenat, izbor gnojiva i pravovremeno suzbijanja korova. 

^{Naslovna fotografija: Omer Omerbegović/Maja Celing Celić}