• Zaštita kukuruza
  • 19.06.2020. 18:00

Kukuruzni moljac uzrokuje lomove i manje prinose - koje su mjere zaštite?

Kukuruzni moljac uzrokuje velike štete poput lomova, opadanja klipova, prijevremenog zrenja i stvaranja uslova za gljivične bolesti što narušava prinose. Proteklih dana na kukuruzu su uočena legla jaja ove štetočine, a koje su mjere zaštite saznajte u nastavku.

Foto: Flickr/Penn State
  • 83
  • 10
  • 0

Kukuruz je kod nas jedna od najvažnijih ratarskih biljaka, a do sada je na njemu utvrđeno preko 100 vrsta štetočina koje se javljaju tokom vegetacije. Naime, ova žitarica je izložena njihovim napadima od sjetve do berbe pa čak i za vrijeme skladištenja. Jedan od onih koji se javlja u vegetaciji je kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis).

Na poljima uočena pojava kukuruznog moljca

Kako piše dipl. ing. Jadranka Berić iz Savjetodavne službe, još su protekle sedmice na usjevima kukuruza pronađena legla jaja kukuruznog moljca kao i prvo ubušivanje gusjenica ove štetočine. Poljoprivrednici koji žele vršiti tretiranja moraju obaviti vizuelne preglede na prisutnost legla ili utvrđivanje prisutnosti tek ispiljenih gusjenica te na osnovu toga donijeti odluku o tretiranju. Treba napomenuti da je njih vrlo teško uočiti, lakše se može primijetiti pojava prvih gusjenica

Prema podatcima iz literature potreba za tretiranjem postoji ako se kod šećerca ili sjemenskog kukuruza utvrdi 5% biljaka na kojima su odložena legla jaja dok je to kod merkantilnog kukuruza 10%.

Moljci izlijeću u junu i prvih dana jula

Ova štetočina prezimljuje kao gusjenica u stabljikama kukuruza i na ostacima u polju pa je važno pratiti upozorenja i poštovati krajnji rok zaoravanja ostataka. Kako piše prof. dr. sc. Marija Ivezić u knjizi Entomologija, glavno razdoblje izlijetanja leptira prve generacije u našim uslovima je u junu i prvih dana jula. Oplođena ženka odlaže jaja u gomilicama od 2 do 70 komada i to s donje strane lišća ili na rukavcu.

Nakon 3 do 14 dana izlegu se gusjenice koje u najvećem broju slučajeva kontaminiraju zonu vršnog lišća, čijim se tkivom u početku hrane prouzrokujući na njemu okrugle rupice. Odatle prelaze na metlicu ili rukavac lista, da bi se potom uvukle u stabljiku ili začetke klipova. Najveće štete čine larve u stabljici kukuruza.

Za razvoj ove štetočine potrebna je povećana vlaga, a utvrđeno je da je u godinama s manje padavina intenzitet napada kukuruznog moljca manji nego u godinama s većim količinama.

Uzrokuje lomove, opadanje klipova i prijevremeno zrenje

Ovaj insekt ima dvije generacije godišnje i smatra se jednim od najopasnijih štetočina kukuruza jer njegove gusjenice oštećuju sve nadzemne dijelove biljaka uključujući list, metlicu, stabljiku i klipove. Štete koje prouzrokuju gusjenice u prvim fazama nisu tako velike, a slično je i s oštećenjima metlice. Međutim, to se ne može reći za ona na stabljici i klipu.

U stabljikama one buše hodnike, što slabi cijelu biljku i smanjuje njenu čvrstoću te uzrokuje lomljenje, pogotovo kod jačih vjetrova. Ako gusjenice napadnu zametak klipova on redovno propada. Dakle, zbog njegovog napada, prinosi mogu biti znatno smanjeni. Treba napomenuti da izgrizanjem hodnika kroz dršku klipa, gusjenice mogu prouzročiti njihovo masovno opadanje ili prijevremeno zrenje. Gusjenice koje prodiru u zonu zrna na klipu predstavljaju posebnu opasnost gdje zbog ishrane stvaraju povoljne uslove za razvoj gljivičnih bolesti.

Mjere zaštite provesti prije ubušivanja 

Suzbijanje predstavlja problem jer se radi o štetočini koja se nalazi unutar biljke, stoga je potrebno izvršiti tretiranje prije nego što se gusjenice ubuše. To se radi kada se one nalaze na biljci ili u rukavcu lista, a na osnovu ranije spomenutog pregleda.

S obzirom na to da je hemijsko tretiranje zbog trenutka primjene insekticida ograničeno, veliku pažnju trebalo bi posvetiti biološkoj kontroli što je puno prihvatljivije za okoliš. Uz pravilan izbor plodoreda, raniju sjetvu, uzgoj otpornih hibrida i uništavanje drugih potencijalnih domaćina, jedna od najučinkovitijih mjera suzbijanja svakako je uklanjanje kukuruzovine s polja kako bi se uništio što veći broj imaga koja su se ubušila u stabljiku radi prezimljavanja.

Na ovim prostorima se suzbijanje kukuruznog moljca sprovodi vrlo rijetko jer uprkos visokom intenzitetu napada, još uvijek se dobijaju zadovoljavajući prinosi zrna te žitarice. Ako se odlučite za tretiranje, dozvolu imaju sljedeća sredstva: Decis 2,5 EC, Decis 100, Poleci plus, Rotor super, Demetrina 25 EC, Fastac 10 EC, Cytrin max, Coragen 20 SC i Ampligo. Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite u skladu sa preproukama proizvođača.

Foto: Flickr licenca CC


Tagovi

Kukuruzni moljac Štetočina kukuruza Ostrinia nubilalis Biloška kontrola kukuruza Uzgoj kukuruza Zaštita kukuruza


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.