Za proizvodnju kukuruza šećerca osim prostorne izolacije, udaljenosti od drugih vrsta kukuruza, važan je i plodored. Stručnjaci preporučuju da se na istoj površini kukuruz šećerac sije tek nakon 2-3 godine. Dobri predusjevi za njega su leguminoze i strna žita, dok se sjetvom ranih hibrida može koristiti i kao drugi (postrni usjev) uz mogućnost navodnjavanja.
Na većini poljoprivrednih gazdinstava proizvodnja kukuruza šećerca predstavlja dodatni izvor prihoda. Prednosti te proizvodnje su poznata agrotehnika, jednostavan i lakši način ljudskog rada, te postojanje tržišta za taj proizvod. Međutim, prema riječima diplomiranog inženjera ratarstva Milenka Đurića, provršine za proizvodnju treba odrediti u odnosu na mogućnosti i resurse pojedinog gazdinstva.
Za proizvodnju kukuruza šećerca osim prostorne izolacije, udaljenosti od drugih vrsta kukuruza najmanje 100 metara, važan je i plodored. Stručnjaci preporučuju da se na istoj površini kukuruz šećerac sije nakon 2-3 godine. Dobri predusjevi za njega su leguminoze i strna žita, dok se sjetvom ranih hibrida može koristiti i kao drugi (postrni usjev) uz mogućnost navodnjavanja.
Kada je riječ o zemljištu, osnovna obrada za tu kulturu obavlja se na dubinu od 30 centimetara u jesen ili u proljeće i to 7-10 dana pred sjetvu, na vlažnim zemljištima, nagnutim terenima ili parcelama gdje postoji opasnost od poplava. Predsjetvena priprema obavlja se u proljeće pri čemu treba paziti da se ne napravi predubok sjetveni sloj.
Prije početka đubrenja, u proizvodnji kukuruza šećerca treba obaviti agrohemijsku analizu zemljišta, pa na osnovu njenih rezultata đubriti usjeve. Ukoliko analiza nije provedena, šećerac dobro reaguje na unos 30 tona stajnjaka po hektaru i 400 kg/ha NPК (10:30:20) zaoranog u jesen i na prihranu sa 300-400 kg/ha КAN-a (27%N). Prihrana se obavlja u dva puta, prvi put kad je kukuruz visine 10-15 cm i drugi put kada dostigne visinu 40-50 centimetara. Pri upotrebi đubriva mora se paziti jer veća količina azotnih đubriva može da utiče na kasnije zrenje, dok veća količina fosfora i kalijuma izaziva ranije zrenje. To je veoma važno zbog izbora vremena berbe za tržište.
Sjetva se obavlja sukcesivno od 1. aprila do sredine jula. Sukcesivna sjetva omogućuje duži period berbe svježih klipova i prisustva na tržištu kombinovanjem rokova sjetve i hibrida različitih grupa zrenja. Optimalna dubina sjetve je 4-5 centimetara. Rani hibridi se siju na međuredni razmak od 20-21cm, a kasniji se siju na 24-25cm. Zbog skupog sjemena sjetvu je najbolje obaviti pneumatskom ili dobro podešenom mehaničkom siejalicom. Na tržištu postoji veći broj domaćih i stranih hibrida kukuruza šećerca.
Kada je riječ o njezi usjeva, navodnjavanje je osnovni preduslov za uzgajanje kukuruza šećerca, zato što omogućava stabilnost proizvodnje i povećava prinos. Кultiviranje je takođe veoma važno i treba ga uraditi zajedno sa prihranom. Zaperke koji se pojave na biljkama ne treba kidati.
Kukuruz šećerac se bere u jutarnjim satima kada je u njemu sadržaj šećera najveći. Bere se ručno, na manjim površinama, mada na većim površinama to može da se radi i pomoću mehanizacije. Šećerac se bere sa komušinom i tako iznosi na tržište. Ovaj kukuruz se konzumira svjež, kuvan ili pečen, a takođe se može i konzervirati, marinirati i zamrzavati.
Kukuruz šećerac se od štetnih insekata, žičara i kukuruznog plamenca štiti primjenom insekticida. Zaštita od korova se obavlja herbicidima koji se koriste u merkantilnoj proizvodnji sa posebnim osvrtom na preparate koji se upotrebljavaju protiv divljeg sirka. Njih treba primjenjivati u manjim dozama. Stručnjaci savjetuju da se na manjim površinama zaštita od korova obavlja mehaničkim kultiviranjem i ručnim okopavanjem. Zaštitu od ptica treba provesti postavljanjem strašila i drugih uređaja za njihovo rastjerivanje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor