Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj soje
  • 23.05.2022. 12:00

Korovi u soji: Ključno je obaviti tretiranje u pravo vrijeme - koje je to?

Kod primjene herbicida u soji prvenstveno treba pratiti razvojnu fazu korova. Ako je ne obavite na vrijeme - problemi su višestruki

Foto: Depositphotos/budabar
  • 85
  • 27
  • 0

Ranije posijana soja je već u drugoj, možda i trećoj trolisci dok ona, kasnije sijana počinje s nicanjem, ili je pred listanjem do granice prve troliske. Da je sjetva uglavnom obavljena u optimalnim rokovima otkriva nam dipl. ing. agr. Siniša Hrgović..

Kaže, problema s nicanjem je sigurno bilo jer su neki sijali u hladnu zemlju i ranije, nakon čega su došli hladniji dani i kiša koja je pak napravila nepropusnu zonu, pokoricu, u dijelu nicanja. "Mada se soja, ako ima dobru energiju i ako je gusto posijana, tada može izboriti i probiti. Osim ako su baš ekestrmni uvjeti", komentira Hrgović uvodeći nas u temu suzbijanja korova u ovoj ratarskoj kulturi. 

Jer, ako se sjećate, kada smo s njim razgovarali o sjetvi, naglasio je važnost suzbijanja korova na vrijeme. 

Kaže, zaštite su različite, ima usjeva koji su prilično čisti jer su prskani sa zemljišnim herbicidima, a ima onih koji su se odlučili za zaštitu nakon nicanja. 

Preporuka je dva tretmana

Hrgović naglašava kako kod primjene herbicida treba prvo obratiti pažnju u kojoj je razvojnoj fazi širokolisni korov. U slučaju da je on već "odmaknuo" u svom rastu, to može predstavljati problem.

Oni se kod uzgoja soje moraju tretirati u više faza, kako zbog nejednakog nicanja tako i zbog toga što ona u početnom dijelu sporije raste. Tek kasnije sama sebi pokrije zemljište te tako spriječi mogućnost novog ponika korova. 

"Korovi koji su u prednosti u porastu, u odnosu na soju, ako se ne tretiraju na vrijeme, bit će veliki problem tokom vegetacije, ali i kasnije, posebno u žetvi i berbi", upozorava Hrgović. 

Čist usjev važan je kod kombajniranja (Foto: Depositphotos/fotokostic)

Kaže, ako se ide s jednim tretmanom nakon nicanja soje, jako je važno dobro poznavati korove, njihovu razvojnu fazu. "Za jedan tretman treba imati puno znanja i iskustva jer se mora poklopiti više stvari - da jednako niču i soja i korovi, da oni nisu višegodišnji i predominantni, da njihova zastupljenost nije velika. No, u svakom slučaju se preporučuje višefazno tretiranje", komentira. 

Pratite razvoj korova

U tom se slučaju koristi pola doze herbicida koja neće naštetiti bilo kojem stadiju rasta ove uljarice, što se jedino izbjegava kada je u fazi nicanja. 

"Jednom kada baci prve listiće ili je u kotiledonama, nikakav problem nije raditi zaštiti s pola doze, dapače, tada se prate korovi. Oni su ti koji su nam signal za tretiranje ili ne", kaže Hrgović te precizira: "Ako se ide s polovičnim dozama, korovi ne bi trebali proći fazu prva dva lista. Idealno je da su se pojavili ili kotiledoni ili prvi listići. Tada možemo riješiti prvi ponik."

Nakon toga slijedi druga faza, i to 8 do 14 dana nakon prve, a što ovisi o padavinama i samom poniku drugog dijela korova. Kaže, kao i kod prvog, možemo čekati da korov nikne te tretirati s drugom polovicom doze. Nakon toga treba napraviti i zaštitu od uskolisnih jer, kako smo na početku naglasili, prvo se suzbijaju širokolisni. 

Druga faza slijedi 8 do 14 dana nakon prve (Foto: Depositphotos/fotokostic)

"Sredstva za uskolisne i širokolisne korove se ne bi smjela miješati. Naime, zbog toga često dolazi do fitotoksičnosti kao i lošeg djelovanja samih herbicida. Dakle, prvo tretirati širokolisne, a onda uskolisne korove, bilo da su jedno ili višegodišnji", jasan je ovaj stručnjak koji ima još savjeta. 

Tretirajte uvečer ili noću

"Svakako preporučujem da se suzbijanje ne obavlja preko dana. Treba pričekati večer ili čak samu noć kada nema vjetra i kada nisu visoke temperature. Učinkovitost je tada puno veća i bolja. Tada se ni korovi ne bore protiv sunca i visokih temperatura nego su opušteniji, puči su im otvorenije i povuku više sredstva u svoje sokove pa je efikasnost herbicida puno bolja", precizira.  

Nadalje otkriva da se protiv uskolisnih većinom ide s punom dozom. "Riječ je o selektivnim herbicidima koji apsolutno nemaju problem što se tiče samog usjeva soje osim ako se, ponavljam, miješaju s onima za širokolisne. Kod kukuruza to nije slučaj, tamo se može miješati, ali kod soje ne", ponavlja. 

Soja tek kasnije sama sebi pokrije zemljište (Foto: Depositphotos/stevanovicigor)

Kaže kako na našem tržištu nemamo velik izbor herbicida za naknadno tretiranje nakon nicanja, što se tiče širokolisnih, dok je za uskolisne velika paleta trgovačkih naziva. Kod kasnijih problem može predstavljati sirak koji može nicati puno duže. Tada prvi ponik možemo tretirati sredstvom za uskolisni, ali će za sedam - osam dana doći do drugog iz veće dubine, ovisno o tome gdje se nalaze rizomi. 

Ambrozija i loboda najproblematičniji

Otkriva da najveći problem prave širokolisni, misleći na ambroziju i lobodu. Oni su i robusniji u odnosu na ovu uljaricu te svojim nesmetanim rastom, ako se tretiranje ne napravi na vrijeme, mogu sto posto otežati samu žetvu. "Ako su prisutne u velikoj količini i brojnosti, tu usjeva soje niti nema

Kombajniranje je nezgodno, iza njih ostaju nečistoće od samog sjemena koje osim što smanjuje prinos, prave problem po pitanju vlage. Takvi usjevi često nisu suhi pa se mora platiti sušenje jer se u pobranoj soji nalaze sjemenke korova koje su zelene i dižu vlagu urodu", opisuje. 

U soji ne smiju ostati sjemenke korova (Foto: Depositphotos/fotokostic)

Kaže, ratari najviše griješe upravo u tome da ako ne idu s tretmanom na vrijeme, korovi im "pobjegnu" jer polovična doza u tom slučaju nije dovoljna. "Ona uspori rast korova, ali ga ne zaustavi do kraja. Takve biljke ostaju u usjevu, soja njih svojom stabiljkom od 50 do 70 cm, ovisno o sortimentu zatvori, ali kada dođe u fazu sazrijevanja, krene odbacivanje listova", opisuje dodajući da tada korovi dobiju prostor. 

"Dakle, do sazrijevanja imate potencijalno čist usjev, a nakon sazrijevanja u osmom mjesecu kada padne prva kiša i krene odbacivanje lišća, oni prerastu soju i prave probleme koje sam spomenuo.

Mehaničko suzbijanje 

Osim tretiranja heribcidima, koristi se i mehaničko suzbijanje koje se, kako kaže ovaj savjetodavac, ove godine moglo napraviti jako dobro, ko je na vrijeme zatvorio zimsku vlagu i nije pustio sve korove da izrastu. "Vrlo velik broj korova se može mehanički suzbiti i reducirati. Iako, imali vi pet ili pedeset ambrozija na jednom kvadratnom metru, svejedno je", komentira i dodaje da se u tu svrhu može koristiti i međuredna kultivacija, no samo kod soje koja se sije s pneumatskim sijačicama na međuredni razmak 45 ili 50 cm. 

"U zadnje vrijeme dosta ljudi sije sa žitnim sijačicama, siju svaki red ili svaki drugi. Svakako im sugeriram da siju svaki drugi", naglašava, jer, kako kaže i nauka i struka preporučuju da je najbolji međuredni razmak između 30 i 35 cm. "Naravno, kada imate pneumatsku i razmak 40 do 45 cm, imate mogućnost međuredne kultivacije jer ona ne samo što može riješiti korove unutar reda, nego i prorahli tlo."

U širim redovima moguća je međuredna kultivacija (Foto: Depositphotos/Allexxandar)

Nadalje pojašnjava da kada kada krene simbioza i počnu se stvarati kvržične bakterije, puno je više zraka u zoni korijenja što stvara potrebnu količinu dušika za razvoj biljke. Na taj se način kompenzira razlika zbog većeg razmaka sjetve.

U slučaju sjetve svakog reda, soja, istina, brzo zatvori sklop pa je borba protiv korova na početku lakša, ali tada može doći do već spomenutih problema i njihova rasta nakon dozrijevanja soje. Osim toga, kod uskog međurednog razmaka potencijalno dolazi do izduživanja visine biljke koja je tada neotpornija na polijeganje, pod većim je stresom. 

"Ako se radi po pravilima struke i korovi kontroliraju kako sam opisao, s njima ne bi trebalo biti problema u sklopu s većim razmakom", zaključio je Siniša Hrgović. 


Tagovi

Uzgoj soje Herbicidi Korovi u soji Suzbijanje korova Mehaničko suzbijanje Sklop Međuredni razmak


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić