Kakvo je trenutno stanje soje i koje mjere primijeniti?

Soja, Glycine max L. Merr, je jedna od najvažnijih ratarskih biljaka i danas neizostavna biljna vrsta u plodoredu sa višestrukom koristi. Zavisno od roka sjetve, trenutno je u fenofazi prve troliske, ukoliko je sjetva obavljena krajem aprila - početkom maja, do faze treće troliske, ako je sijana polovinom aprila (BBCH 11 – 13), javlja Poljoprivredna savjetodavna služba RS.

Sa sojom rasli i korovi

Sa sjetvom soje se obavlja prvi herbicidni tretman čiji efekat traje obično mjesec dana, zavisno od vremenskih prilika. U kišnim uslovima, kako navodi navodi Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo PSSRS, herbicid se jednim dijelom ispere i unese u dublje slojeve zemljišta, zbog čega se bolje aktivira i ima duže dejstvo.

"U ovoj godini, kao posljedica sušnih uslova, taj efekat je izostao te su sa rastom soje rasli i korovi", ističe Arapović, dodavši da je korektivni tretman herbicidima, kod većine poljoprivrednih proizvođača, primijenjen u fazi prvih pravih listova.

Inače, kako napominje ovaj stručnjak, uvijek je preporuka da se prvi korektivni tretman herbicidima izvodi u bilo kojoj razvojnoj fazi soje kada se pojavljuju prvi kotiledoni listići korova.

"Ovo je i najosjetljivija razvojna faza korovskih biljaka. Tretman se obavlja u koncentraciji od 50 posto od preporučene doze herbicida, kako bi se zaustavio početni porast korova", precizira.

Drugi korektivni tretman treba primijeniti 15 dana nakon prvog, prateći da korovi ne pređu početnu fazu rasta.

Međuredna kultivacija

Kao predstojeće mjere, preporučuje da se u drugoj polovini juna obavi međuredna kultivacija.

"U principu, neophodno ju je obaviti 10 do 15 dana nakon druge korektivne primjene herbicida. Pored aeracije zemljišta, međuredna kultivacija je uvijek dopuna hemijskoj zaštiti soje od korova. Pred zatvaranje redova je vrijeme za drugu međurednu kultivaciju usjeva soje", naglašava Arapović.

Na terenu u trenutnim razvojnim fazama soje nije zabilježen značajniji napad bolesti niti su ekonomski pragovi štetnosti pređeni u slučaju pojave štetnika. Zabilježena je manja pojava buhača, ali bez značajnih šteta.