Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj zobi
  • 24.10.2015. 08:00

Kako uzgajati zob na ekološki način?

Područje uzgoja zobi je manje nego li za ostale strne žitarice. Površine pod zobi se stalno smanjuju, a razlog je smanjeni broj životinja, posebice konja.

Foto: depositphotos.com
  • 501
  • 9
  • 0

Zob se koristi u zrnu kao prekrupa u ishrani životinja, sama ili pomiješana sa drugim žitaricama. Stoku je moguće hraniti i sa zobi u zelenom stanju, samom ili pomiješanom sa leguminozama ili grahoricama. Stoka vrlo rado jede zob u zelenom stanju jer je mekana i sočna pa se zbog toga gospodarstvima koja posjeduju stoku, prvenstveno konje, preporuča njen uzgoj. Slama zobi može poslužiti kao prostirka.

Nekada se zob koristila za proizvodnju kruha, ali sa porastom standarda danas se koristi za proizvodnju prehrambenih proizvoda koji imaju visoku hranidbenu vrijednost poput zobenih pahuljica, flekica, griza, te brašna koje služi za razne namjene.

Zob ima velike potrebe za vodom, a dobro podnosi kisela tla (pH 4-5). Obzirom da kiselih tala ima dosta, sjetvom zobi takva tla je moguće iskoristiti. Današnje sorte mogu dati prinose i do 5.000 kg/ha.

U plodoredu zob dolazi na zadnje mjesto

Budući da zob uspijeva na različitim tipovima tala, uz uvjet da ima dovoljno vlage, velike su mogućnosti prilagodbe bilo kojoj kulturi koja joj prethodi. Zbog vrlo razvijenog korijenovog sistema velike usisne moći, može koristiti hraniva koja pretkultura nije iskoristila, pa u plodoredu dolazi na zadnje mjesto. Ipak, najbolje pretkulture za zob su djetelinsko-travne smjese, zrnate mahunarke, uljana repica, okopavine te druge krmne kulture. Žitarice nisu dobra pretkultura za zob jer imaju zajedničke štetnike i bolesti.

Obrada tla - kada i čime?

Osnovnu obradu tla za ozimu zob, odnosno oranje, treba obaviti 2-3 tjedna prije sjetve i to na dubinu 10-15 cm. Predsjetvenu obradu tla treba obaviti tako da se priključnim uređajima (sjetvospremač, drljača, štrigl) ide dva puta kako bi se uništili korovi. Dopunska obrada je 7-10 dana nakon oranja, a zatim je potrebno ponoviti prohod nakon 10 dana, što je 2-3 dana prije sjetve usjeva. Ovim načinom dopunske obrade djeluje se na provociranje korova, koji se tada ponovnim prohodom strojem uništavaju i na taj se nnačin usjevu omogućava pravilan rast. Za jaru zob postupak je isti, samo radnje treba obaviti prije sjetve.

Osnovnu gnojidbu obaviti prije sjetve

Gnojidbu zobi, obzirom da je riječ o eko proizvodnji, treba obaviti gnojivima organskog porijekla kao što su stajska gnojiva, komposti, gnojnica, gnojovka. Osnovnu gnojidbu potrebno je obaviti prije sjetve i to krutim stajskim gnojivom ili kompostima, tako da se gnojivo razbaca površinski i odmah zaore ili zatanjura u tlo kako ne bi došlo do hlapljenja hraniva.

Prihrana zobi obavlja se gnojnicom ili gnojovkom kada je usjev u fazi busanja. Ukoliko ima dovoljno gnojiva na raspolaganju, zob se može prihraniti i drugi puta, kada je usjev u fazi vlatanja (40 cm visine).

Količina krutog gnojiva u osnovnoj gnojidbi iznosi 15.000-20.000 kg/ha. Količina gnojnice za jednu prihranu treba iznositi 15.000-20.000 l/ha. Gnojnica obavezno mora biti razrijeđena sa vodom u omjeru 1 dio gnojnice i 2-3 dijela vode, kako ne bi došlo do opekotina biljaka. Gnojidbu gnojnicom treba obaviti cisternom, po oblačnom vremenu, rano ujutro ili navečer, kako ne bi došlo do gubitaka hraniva isparavanjem.

Sjetva - kada i zašto?

Sjetva ozime zobi obavlja se krajem septembra. Mora se paziti da se zob ne zasije prerano kako ne bi u zimu ušla prebujna i tako izmrzla. S druge strane, nije ju dobro zasijati ni prekasno jer će slabo busati, nedovoljno se razviti i slabo pripremljena ući u zimu, što će smanjiti otpornost na niske temperature. Jaru zob treba zasijati sredinom marta ili malo kasnije, ali tada valja računati na smanjen urod. Kasnijom sjetvom zobi može se očekivati jači napad bolesti i štetnika.

Sjetva zobi obavlja se uskorednom sijačicom na međuredni razmak 10-12 cm. Neki ekološki proizvođači sjetvu obavljaju na širi međuredni razmak od 17 cm. U tom slučaju se može obaviti i međuredna kultivacija zobi u fazi busanja i tako dobiti bitku s korovima. Za ovakav način sjetve moraju postojati adekvatni strojevi.

Dubina sjetve, kao i kod većine strnih žitarica, je 2-3 cm. Količina sjemena se temelji na potrebnom broju biljaka po m², koji treba biti oko 500, dakle po hektaru treba zasijati 200-230 kg zobi. Za sjetvu se koristi certificirano sjeme iz ekološkog uzgoja ili vlastito sjeme koje treba dobro pregledati i tražiti odobrenje od kontrolnog tijela za njegovu upotrebu. Količinu je obavezno potrebno povećati za 20%, a za isto toliko se povećava i ukoliko se kasni sa sjetvom.

Zob je vrlo pogodna za sjetvu sa drugim kulturama. Tako se primjerice, sjetva zobi sa stočnim graškom može kositi u zeleno, zatim sušiti za sijeno i kombajnirati za zrno. Ovakvim načinom sjetve na jednom polju imamo dvije kulture, štedeći kasnije vrijeme pri pravljenju smjesa za ishranu stoke. Za ovakav način sjetve potrebno je oko 120 kg sjemena zobi te oko 100 kg sjemena graška. Osim graška, može se koristiti grahorica i druge leguminoze.

Kako se boriti protiv korova?

Indirektne mjere borbe protiv korova uključuju pravilan plodored (okopavine, djetelinsko-travne smjese i dr.), dva puta dopunsku obradu tla prije sjetve (štrigl, drljača, sjetvospremač) te pravovremenu sjetva sa kvalitetnim sjemenom.

Ukoliko je sjetva obavljena na međuredni razmak 10-12 cm, tada se nakon nicanja usjeva korovi mogu uništiti jedino perastom drljačom koja ima tanke fleksibilne šiljke dužine 40-50 cm. Tada se može, ukoliko je potrebno, ići 2-3 puta sve do faze metličanja zobi. Uloga ovog prključka je da u usjevu čupka korovčiće do 2 cm dužine i tako onemogući njihov rast.

Ukoliko je sjetva obavljena na međuredni razmak od 17 cm, tada se za uništavanje korova, osim peraste drljače, može koristiti i kultivator za strne žitarice, koji svojim motičicama korove uništava međuredno. S kultivatorom se treba raditi vrlo pažljivo kako se usjev zobi, zbog uskih redova, ne bi uništio. Kultivacija zobi obavlja se kada je usjev u fazi busanja.

Što učiniti za zaštitu usjeva?

Indirektne mjere zaštite uključuju pravilan plodored, izbor povoljne sorte (otpornost,prilagodljivost), optimalan sklop biljaka po jedinici površine, umjerenu i pravilnu gnojidbu i pravovremenu sjetvu. U slučaju pojave balca (leme), suzbijanje se vrlo uspješno obavlja zaprašivanjem zahvaćenog dijela vapnom.

Žetva - važno je pogoditi pravi trenutak

Zob je kultura sklona osipanju pa stoga treba pogoditi pravi trenutak žetve kako ne bi došlo doosipanja. Urod zobi, ukoliko su ispunjeni svi agrotehnički uvjeti i nije došlo do napada bolesti ili štetnika, te ukoliko su vremenske prilike bile zadovoljavajuće, može iznositi 4.000-4.500 kg/ha.

Foto: depositphotos.com; mycola_adams


Tagovi

Ekološki uzgoj Hraniva Obrada zemljišta Gnojidba Organska gnojiva Plodored Slama zobi Ishrana životinja Ozima zob Jara zob Obrada zemljišta Certificirano sjeme Zaštita usjeva


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.