Kako prirodne nepogode utiču na stres soje?

Stres soje i smanjenje prinosa nastaju kada pojedini agroekološki faktori ne dostižu ili prevazilaze njene optimalne potrebe. Utiče i to kojim intenzitetom određeni faktor djeluje i koliko dugo traje, da li se manifestira sa drugim agroekološkim faktorima, u kojoj fazi rasta i razvoja biljke djeluje, kakve su agrotehničke mjere primijenjene do tog trenutka u proizvodnji i da li postoje mogućnosti da se primjene neke dopunske mjere koje mogu ublažiti njegovo djelovanje i smanjiti posljedice.

Dvije grupe agroekoloških faktora

Agroekološki faktori, koji izazivaju stres, mogu se podijeliti na predvidive i nepredvidive. Predvidivi faktori su, na primjer, kada poljoprivrednici znaju da tip zemljišta nije optimalan ili da je zakasnjela sjetva zbog vremenskih uslova, da usjevi nisu dovoljno đubreni i drugo. Nepredvidivi faktori su osunčanost, temperatura, padavine, relativna  vlažnost, kretanje zraka i drugi. Oni se manifestiraju u ekstremnim oblicima kao prirodne nepogode.

Prirodne nepogode mogu uništiti proizvodnju soje

Broj i intenzitet prirodnih nepogoda će se povećavati sa klimatskim promjenama. One koje mogu ugroziti ili čak uništiti proizvodnju soje su: niske temperature i mrazevi, obilne padavine i poplave, olujni vjetrovi i grad, erozija zemljišta, visoke temperature i suša. 

Niske temperature

Temperature ispod 10 °C usporavaju klijanje, razvoj korijena i rast nadzemnih dijelova biljaka. Klice kasno izbijaju na površinu zemljišta, a na njima se uočava kloroza (žutilo), što može prouzrokovati venjenje i uginuće mladih biljaka. Ako ove biljke prežive, najčešće su oslabljene, loše rastu i lakše stradaju od napada prouzrokovača bolesti. Što je period niskih temperatura duži, a zemljište vlažnije, to su veća oštećenja mladih biljaka. Negativan uticaj niskih temperatura povećava se sa većom dubinom sjetve, jer tada klica mora preći duži put kroz ohlađeno zemljište do njegove površine, i time se više iscrpljuje. Ako se pojave niske temperature krajem vegetacijskog perioda, soja prekida životni ciklus. 

Mrazevi

Pojavljuju se često u toku proljeća. Soja u ranim fazama razvoja može izdržati kratkotrajne i slabe mrazeve (do -1°C), a čak i kada takvi mrazevi nanesu štetu biljkama, one se brzo oporavljaju ako poslije toga nastupi toplo i lijepo vrijeme. Jači mrazevi (temperatura ispod -1°C) uništavaju biljke soje. Na ovim temperaturama uglavnom strada nadzemni dio biljke ili dolazi do velikih oštećenja na listovima.

Obilne padavine

Sve su češća pojava u proljeće. Ukoliko se voda zadrži na površini zemljišta, što je slučaj kod glinovitih, slabo propusnih zemljišta i u mikro-depresijama (udolinama), u zemljištu nema zraka i stvaraju se anaerobni uslovi, koji su nepovoljni i onemogućavaju razvoj klice i razvoj korijena. Pretjerana i dugotrajna vlažnost otežava sjetvu, a ako se sjeme ipak posije, otežano će klijati ili će doći do njegovog truljenja.  

Obilne padavine u završnim fazama sazrijevanja takođe mogu izazvati gubitke prinosa, prije svega zato što je zbog vlažnog zemljišta nemoguće ući u njivu kombajnom, ali i zato što ukoliko nevrijeme potraje dolazi do polijeganja biljaka, pucanja mahuna i osipanja zrelih zrna.

U ekološkim uslovima regije, optimalno je uzgajati sorte soje grupe zrenja I. U odnosu na njih, sorte grupe zrenja 0 sazrijevaju ranije, a sorte grupe zrenja II kasnije. Sorte grupe zrenja 00 i 000 u našim uslovima imaju toliko kratku vegetaciju da se mogu sijati kao drugi, odnosno postrni usjev.

Poplave

Kada je usjev soje poplavljen, šteta je uglavnom potpuna. Neznatan broj biljaka preživi, njihovo zdravstveno stanje je loše i dalja proizvodnja istog usjeva nema smisla, tj. ne može se očekivati prinos koji će pokriti troškove nastavka proizvodnje takvog usjeva soje. Najbolje je izvršiti presijavanje, odnosno sjetvu novog usjeva soje na istoj površini, ukoliko to agroekološki i organizacijski uslovi omogućuju.

Olujni vjetrovi i grad

Ove nepogode lome i poliježu stabljike, uništavaju lisnu površinu, oštećuju i otkidaju mahune, te reduciraju prinos soje.

Erozija

Ona degradira zemljište, uglavnom odnoseći gornje, plodne slojeve zemljišta. Erozija se javlja kod pojave obilnih padavina, poplava, olujnih vjetrova i grada. Međutim, može biti i spor proces degradacije zemljišta koji se odvija skoro neprimjetno.

Visoke temperature i suša

Tokom ljetnih mjeseci, veoma visoke dnevne temperature mogu uticati na smanjenje prinosa, ali samo ukoliko su praćene jakom zemljišnom i zračnom sušom. Ako u ovim mjesecima soja ima dovoljno vode, postoji osnova za visok prinos, a ako nema, zrna koja su formirana ostat će sitna ili štura. U uslovima izrazite suše, doći će do sušenja i opadanja mahuna, a prinos će biti veoma nizak. 

Izvor: Brošura "Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje djelovanja prirodnih nepogoda u proizvodnji soje u Srbiji"