Grahorica - obogaćuje zemljište i povoljna je stočna hrana

Grahorica je značajna krmna biljka koja se treba naći u planu sjetve svakog ozbiljnog poljoprivrednog proizvođača, a naročito stočara. Koristi se za proizvodnju i dobijanje zelene krme koja se troši u svježem stanju, zatim kao sijeno ili silaža, a na kraju i njeno sjeme može se koristiti i kao komponenta u krmnim smješama.

Kako pojašnjava Miloš Nikoletić, stručnjak za ratarstvo, grahorica se sve više upotrebljava kao visokovrijedno zelenišno đubrivo pošto daje veliku količinu zelene mase, a dobro razvijen korjenov sistem popravlja zemljište jer živi u simbiozi sa bakterijama (Rhisibium species) pa obogaćuju tlo azotom. Grahorica je dobar predusjev za većinu ratrskih biljaka.

Potreban joj je potporni usjev

Može se sijati kao čist usjev, ali najčešće u smješi sa žitaricama koje služi kao potporanj jer je stabljika ovog krmnog bilja sklona polijeganju. Zbog te sklonosti, grahorica se sijje u smješi sa raži, zobi, ječmom ili pšenicom koji su potpora.

Zašto je važno uzgajati krmno bilje?

Korijen je vretenast i prodire duboko u zemljište. Stablo je visoko oko 50 cm pa i više, lako poliježe. Plod je mahuna, sjemenke su okrugle.

Košenje kad se biljka dobro razvije

Najviše joj odgovaraju slabo kisela tla. Može doći na parcelu poslije mnogih biljaka. Najbolje je osnovnu obradu uraditi u jesen, a predsjetvenu obradu neposredno pred sjetvu. Sjetvena norma je od 100 - 120kg/ha sjemena i 30 - 40 kg/ha zobi, ječma, raži ili pšenice. Košenje se obavlja kada se grahorica dobro razvije, a žitarice još ne očvrsnu.

Lucerka: Sa manjom sjetvenom normom do visokih i stabilnih prinosa

Za proizvodnju silaže, Nikoletić naglašava, nabolji je trenutak kada ima puno obrazovanih mahuna, a potporni usjev još nije procvjetao. Prva stiže smješa grahorice i raži, a posljednja smješa grahorice i zobi.

Ne zahtjeva sredstva protiv korova

Vrijeme sjetve za jaru grahoricu je od polovine februara pa do polovine marta i to od trenutka kada može da se uđe u parcelu. Sije se na dubinu četiri do šest centimetra i gusto na međuredni razmak od 14 - 16 cm. Poslije sjetve obavezno povaljati zemljište. Grahorica se brzo razvija i prosto guši korov tako da se herbicidi u borbi protiv korova i ne koriste ili vrlo rijetko.

Količina hraniva koju treba dodati za postizanje prosječnih prinosa je 50 kg/ha azota, fosfora od 80 - 100 kg/ha i oko 120-130 kg/ha kalija. Zbog ranog napuštanja parcele i ostavljanja zemljišta obogaćenog azotom, preporučuje se da ako je moguće navodnjavanje, treba uraditi postrnu sjetvu, na primjer silažnog kukuruza ili neke druge žitarice.

Najpovoljnija stočna hrana

Daje u prosječnoj godini 40 - 50 tona po hektaru zelene mase ili šest do sedam tona sijena po hektaru što je visok prinos i velika količina zelene mase ili sijena i baš zato, zbog tih prinosa, obogaćivanja zemljišta azotom i ranog napuštanja parcele i stvaranja mogućnosti za postrnu sjetvu, potrebno je sijati na svakom poljoprivrednom gazdinstvu, koje se bavi stočarskom proizvodnjom i koje želi doći do kvalitetne i cijenovno povoljne stočne hrane.