Oni, koji u vrijeme proklasavanja, nisu obavili zaštitu klasa bilo bi dobro da to urade sada. Propuštanjem ovog tretmana ulazi se u veliki rizik koji rijetki mogu sebi priuštiti.
Poljoprivrednici koji obrađuju manje površine i kojima poljoprivredna proizvodnja nije osnovna djelatnost, ponekad izostave pojedine agrotehničke mjere ili određene faze zaštite bilja. Za razliku od njih, ozbiljni proizvođači uglavnom dosljedno provode sve predviđene mjere, svjesni da svako odstupanje može utjecati na prinos, kvalitet i ekonomsku isplativost proizvodnje.
Pšenica se, zavisno od rokova sjetve, nalazi u završnoj fazi klasanja do fenofaze cvjetanja. I oni, koji u vrijeme proklasavanja, nisu obavili zaštitu klasa bilo bi dobro da to urade sada. Propuštanjem ovog tretmana ulazi se u veliki rizik koji rijetki mogu sebi priuštiti.
Ozimi usjevi, prevashodno pšenica, u fazi cvjetanja su osjetljivi na zarazu patogenih gljiva iz roda (Fuzarium spp.) koja izaziva fuzariozu klasa - ekonomski najznačajniju bolest pšenice pa se preporučuje, u ovom periodu obaviti preventivni fungicidni tretman u usjevima pšenice i ječma.
Obilaskom pojedinih parcela uočeno je prisustvo larvi žitnog balca (Oulema melanopus) i različitih oblika lisnih vaši (Aphididae), ali ne u značajnoj mjeri, jer su ratari prilikom ranijih fungicidnih tretmana primjenjivali i insekticidni. Preporučuje se obaviti preventivni fungicidni tretman zaštite i u ovoj feno fazi razvoja, ako to već nisu učinili, a tamo gdje je uočen veći broj jedinki žitnog balca (leme) i lisne uši, fungicidnom tretmanu pridodati i insekticidni. Većina insekticida se miješa sa fungicidima koji se koriste u ovoj fazi, a najčešće su to insekticidi na bazi aktivnih mateija lambda cihalotrin i deltametrin.
U našim proizvodnim uslovima ovo oboljenje se često javlja, a intenzitet napada zavisi od vremenskih uslova povoljnih za ostvarivanje infekcije i širenje bolesti što zavisi od količine padavina i temperature tokom cvjetanja i formiranja zrna kao i same tehnologije proizvodnje.
Faktori rizika:
Prvi fungicidni tretman pšenice i ječma se obavlja početkom aprila kada se sprečavaju bolesti lista (pepelnica, hrđa, Septoria, mrežasta pjegavost) djelimično se tad sprečavaju uslovi za nastanak i fusarioza. Drugi se obavlja u fazi klasanja – cvjetanja. S obzirom na to da vlada suvo vrijeme pojedini ratari će izostaviti ovaj tretman.
U slučaju da se zaraza ostvari na zrnu pšenice, klas mijenja boju u bjeličastu, zrno je šturo, nema ga u potpunosti, a time ni prinosa.
Simptomi:
- zaraženi klasovi dobijaju blijedo-žućkastu boju
- u pretjerano vlažnim uslovima, na klasu se može uočiti karakteristična narandžasto-roskasta prevlaka (micelija gljive)
- zaražena zrna su smežurana, sitna bez sjaja i gube na masi.
A ako se zrno i uspije formirati prinosi su jako mali, a zrno lošeg kvaliteta. Obično se uz ovaj tretman obavlja i folijarna preharana tečnim đubrivima na bazi azota.
Ako se fuzarioza klasa na vrijeme ne spriječi, a do zaraze ipak dođe prinos može biti umanjen i do 70%. Gljivice iz roda Fusarium spp su specifične i po tome što proizvode mikotoksine što utiče na kvalitet samog zrna. Takva zrna masa nije bezbjedna ni za ljudsku ishranu ni za ishranu stoke.
Agrotehničke mjere - obavezno je zaoravanje biljnih ostataka kukuruza, te korištenje deklarisanog sjemena sa određenim tretmanom,
Hemijska zaštita - najbolji rezultat se postiže preventivnom primjenom fungicida na početku cvjetanja kada je vidljivo oko 5 do 10% prašnika
Ukoliko u fazi klasanja vlada kišovite vrijeme, tretman je neophodan i nikako ga ne treba izostaviti.
Fungicidi koji se najviše primjenjuju u ovoj fazi i koji daju odlične rezultate su: Prosaro 250 EC od 0, 75 do 1 l/ ha (a.m. protiokonazol 125 g/l, tebukonazol 125 g/l); Delaro 325 SC od 0,7 do 1 l/ha ( a.m. protiokonazol 175 g/l, trifloksistrobin 150 g/l); Paladin Pro od 0.7 do 1 l /ha (a.m. protiokonazol 175 g/l, trifloksistrobin 150 g/l); Coprotec 1 l/ha (a.m. protiokonazol 125 g/l i tebukonazol 125 g/l), Fusarix i drugi.
Vremenski uslovi su glavni i ključan faktor za visinu prinosa pšenice i ječma.
Za sada usjevi pšenice i ječma na teritoriji Semberije i Posavine su u dobrom stanju i prinosi su obećavajući. Prosječan prinos u ovim krajevima za pšenicu se kreće između 5 i 6 t/ha, ponekad i do 7 t/ha, a za ječam između 5 i 6 t/ha.
Tagovi
Autorica