Za dobar prinos pšenice neophodna je dobra snabdjevenost elementima na koje često zaboravljamo. Folijarna đubriva će biti brzo usvojena i osiguraće dobru žetvu
Ostvariti maksimalne prinose ozimih žitarica, postići dobar kvalitet zrna i konačno profit, nije lako. Brojni su faktori koji na to utiču, a dostupnost biljnih hraniva je među najvažnijim. Svi nutrijeti moraju biti prisutni u dovoljnim količinama i izbalansiranim odnosima. Često su u fokusu tri makroelementa: azot, fosfor i kalij.
No, zaboravlja se na mikroelemente koji su neophodni za pravilan rast i razvoj žitarica. Imaju istu važnost za biljke kao makroelementi, ali su potrebni u manjim količinama. Ukupno čine samo jedan posto suhe materije. Osam je esencijalnih hranljivih sastojaka biljaka iz ove grupe: molibden, bakar, bor, cink, mangan, željezo, hlor i nikal.
Na njihovo usvajanje djeluju brojni faktori. Prije svega to je temperatura zemljišta. U hladnim zemljištima slabije je njihovo usvajanje, kao i u suhim.
Cink povećava otpornost pšenice na niske temperature, pojavu oboljenja i sušu. Djeluje na metabolizam karbohidrata i azota. Možemo dodavati azotna đubriva, ali je cink odgovoran za efikasnost tog elementa. Učestvuje u metabolizmu jedinjenja fosfora i akumulaciji hranjivih materija u zrnu.
Željezo povećava otpornost usjeva na faktore stresa. Djeluje na kvalitet zrna pšenice jer sprečava nakupljanje nitrata u njemu. Poboljšava opšte stanje biljaka i njihov imunitet.
Molibden je neophodan, jer poboljšava rast pšenice i povećava otpornost na stres, posebno je neizostavan kada je u pitanju otpornost na niske temperature i pojavu mraza. U samom tkivu utiče na sastav aminokiselina.
Mangan povećava unos fosfora i time neposredno djeluje na razvoj i rast korijena. Doprinosi formiranju jedinjenja koja daju biljkama otpornost na infekcije i štetočine.
Kada simptomi nedostatka mikroelemenata postanu vidljivi, već je došlo do značajnog smanjenja prinosa. Folijarna primjena deficitarnih mikrohraniva rezultiraće brzim usvajanjem i saniranjem štete.
Procenat apsorpcije mikrođubriva preko površine lista je mnogo veći nego preko korijenovog sistema iz zemljišta. Može se desiti slučaj da hraniva ima dovoljno u zemlji, ali su u nepristupačnom obliku i biljke ga ne mogu usvojiti. Ishrana preko lista je pomoćna metoda, ali može dati izuzetne rezultate i spriječiti pad prinosa.
Ozima žita oduzimaju mnogo manje mikroelemenata u odnosu na makroelemente i možemo ih brzo nadoknaditi folijarnom prihranom. Vrijeme primjene utiče na količinu i kvalitet prinosa. Kasnija primjena povećava sadržaj proteina i glutena, a ranija poboljšava kvantitativne pokazatelje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
