• Prskalica

"Dizna" je najvažniji element prskalice: Koliko često ju mijenjati?

Ako bismo usporedili prskalicu i automobil, dizne su vam kao i gume na autu. Možete imati i Ferrarija, ali ako imate loše gume, nema prijenosa, nikakve koristi od njega, kaže Ivica Prpić, stručnjak za mehanizaciju.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 374
  • 58
  • 0

Mlaznica, sapnica, ili, kako ju često zovemo - dizna, najvažniji je element na prskalici. O njezinoj ispravnosti ovisi potrošnja kemijskih sredstava koje koristimo, ali i to kako ćemo utjecati na okoliš. 

Jedna dizna ne košta puno, a može puno uštedjeti. No, podložna je trošenju pa ju po potrebi valja mijenjati. Neke imaju duži, a neke kraći vijek trajanja. "Mlaznice od bronce možete kupiti za sitne novce, ali su najkratkotrajnije, najlošije, brzo oksidiraju, a čim oksidira, protok je veći", upozorava Ivica Prpić, voditelj službe za mehanizaciju u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede. 

Njihove cijene variraju od 1,30 pa čak do 26 KM a, ako se odlučite na najskuplje, ipak nije riječ o maloj investiciji. No, kako napominje ovaj stručnjak, najkvalitetnija dizna je ispravna dizna. 

Lošim diznama ne možete obaviti ispravnu zaštitu

"Ako bismo usporedili prskalicu i automobil, dizne su vam kao i gume na autu. Možete imati i Ferrarija, ali ako imate loše gume, nema prijenosa, nikakve koristi od njega. Odnosno, lošim diznama ne možete obaviti ispravnu zaštitu bilja", naglašava. 

Koliko često ih mijenjati ovisi o protoku litara koje su kroz nju prošle, ali i o tlaku te sredstvima koja se koriste budući da neka imaju abrazivno djelovanje, odnosno čestice praha, pa im smanjuju vijek. Također, ističe Prpić, to ovisi i o materijalu. "Brončane i plastične su najviše u upotrebi. Tu su još keramičke koje su najtvrđe i najbolje, a izrađuju se još i one od nehrđajućeg čelika, inoxa.

Ovaj stručnjak za mehanizaciju ističe kako veći poljoprivrednici koji imaju nove strojeve imaju mogućnost rotiranja mlaznica na nosaču te ih koristiti po potrebi, što je najbolja opcija. 

Koliko često ih mijenjati ovisi o nekoliko čimbenika (Foto: Depositphotos/justinb)

"Stari strojevi imaju jednu mlaznicu i ondje se one trebaju mijenjati. No, manji poljoprivrednici baš i ne vode brigu o diznama, njima je to trošak. Bitno im je samo da se iza prskalice praši, a ako nisu dobri parametri prilikom primjene, dolazi do nepotrebnog troška, zagađenja i često do pomora pčela", upozorava uz konkretan primjer. 

"Recimo, jedna mlaznica vam troši litru i pol po hektaru, a druga koja je neispravna, potrošena, s većom rupom, ona troši dvije litre. Dakle, bespotrebno bacate sredstva."

Držite se graničnih vrijednosti

Također, kod primjene pesticida važno je držati se određenih parametara i graničnih vrijednosti. Naime, vjetar može uzrokovati zanošenje sredstva na neciljane površine, biljke i objekte. Primjenjujte ih za mirnog vremena bez vjetra, a njegova optimalna brzina je 0,8 do 1,8 m/s. 

Temperatura, ako je niža od 5°C ili viša od 25 °C, može smanjiti učinkovitost ili izazvati fitotoksično djelovanje. Kada je riječ o svjetlosti, neki preparati gube djelotvornost pod njegovim utjecajem, stoga ih treba primijeniti prema uputama proizvođača (npr. unijeti u tlo). Za vrijeme rose nije poželjno prskati jer ona mijenja koncentraciju sredstava za zaštitu bilja, odnosno razrjeđuje ga. Kiša može djelovati pozitivno i negativno. U primjeni zemljišnih herbicida djeluje pozitivno, a u svim ostalima nije poželjna jer ispire sredstvo.

"Tu je i vremenska anomalija kada nema vjetra, kada je totalno mirno te dolazi do temperaturne inverzije - topli zrak se diže gore, a samim tim i kapljice iz prskalice odlaze u atmosferu", objašnjava. 

Anti-drift mlaznice

Prpić kaže kako je korištenje pesticida u razvijenim zemljama definirano pravilnicima, a ondje su određene i buffer zone (rubni dio parcele koji je najbliži uz granicu niz vjetar koji se ne smije tretirati pesticidima, nap.a.) i to koliko je dozvoljeno prskanje u blizini jezera, vodotoka, rijeka. Tu pomažu anti-drift mlaznice koje su na našem tržištu slabije poznate, no pružaju višestruke koristi. 

"One stvaraju velike kapljice čime se omogućuje duži period aplikacije. Naime, imamo vrlo kratko vrijeme kada su temperature idealne i kada nema vjetra. Takve mlaznice omogućuju da sistemicima djelujemo na duži vremenski period. Netko tko ima veću površinu ne može zaštititi usjev od 20 do 30 hektara po optimalnim uvjetima", priča Prpić dodavši da one omogućuju kvalitetniju zaštitu s manje zanošenja. 

"Odmah je i manje štetnosti za okoliš, ali i veća ušteda. Jedna dizna izgleda minorno, ali one su najvažniji element na prskalici jer definiraju veličinu kapljice. U nekim europskim zemljama koje su otišle daleko od nas po pitanju toga, određuju veličinu kapljice kod nekih sredstava za zaštitu bilja, a ona iznosi od 200, 300 mikrona ili više što je recept za manje zanošenje i bolju zaštitu", ističe osvrnuvši se na već spomenute buffer zone.

Velike kapljice omogućuju duži period aplikacije (Foto: Depositphotos/fotokostic)

"Ako je ta zona 15 do 20 metara, a vi koristite anti-drift mlaznice koje imaju kapljice veličine 400 mikrona i više, možete doći do blizine jedan metar jer se zona smanjuje budući da nema opasnosti od zanošenja tako velikih kapljica. Ako netko ima parcelu uz, recimo, dva kilometra kanala i kada pomnoži 15 metara puta dva kilometra, prskalicom će moći doći bliže kanalu", daje konkretan primjer Prpić.  

Prskalicu baždariti jednom godišnje

Osim ispravnosti mlaznica, baždarenje prskalica je također jako bitno, kako bi se znalo koliko tekućine potroši stroj za zaštitu bilja po hektaru, odnosno planirati količinu tih sredstava. 

"Ako znaš koliko trebaš litara, odrediš si brzinu kretanja, da bi znao koliki je protok mlaznica i koje koristiti", kaže Prpić dodavši kako najsitnije kapljice pružaju najbolju zaštitu jer pokrivaju najveću površinu lista, ali su s druge strane najpodložnije zanošenju vjetrom i isparavanju. "Čim temperatura prijeđe preko 25°C, ta kapljica od 100 mikrona ispari na zraku za par sekundi, ni ne dođe na pravo mjesto. U zraku ostane suha tvar jako male težine koju nosi vjetar i deponira na livade, cvijeće pa se tada događa i problem s pčelama i sl.

Kada je riječ o baždarenju, ono se mora obaviti najmanje jednom godišnje, i to u proljeće nakon zimske stanke. Kalibrirati ju treba uvijek kada se prska u novim uvjetima (nove mlaznice, kotači, brzina, doza, tlak i sl.). Njime se provjerava curi li na nekim spojevima, je li se razvila korozija ili druga mehanička oštećenja. Obavlja se čistom prskalicom i čistom vodom u spremniku, pola napunjenom. 

Ulijevanje sredstava u prskalicu 

Prpić je naglasio kako je posebno važno ulijevanje kemijskih sredstava u samu prskalicu, kako ne bi došlo do nepotrebnog rasipanja. Kao najbolji ističe zatvoreni sustav prijenosa (Closed Transfer Systems CTS)

On sadrži poseban adapter za spremnik koji se stavi na uređaj te menzuru kojom se dozira određena količina. Oni se spoje s prskalicom i čistom vodom za ispiranje. Tada taj sustav prenosi sredstava iz spremnika u prskalicu, a nakon toga ispire čistom vodom koja također odlazi u prskalicu. Kanister ostaje čist, a ako je u njemu ostalo još sredstava, zatvara se ispravnim poklopcem. 

Kalibrirati ju treba uvijek kada se prska u novim uvjetima (Foto: Depositphotos/derviş)

"Nema curenja, kapanja i ostalog, niti dolaženja rukovatelja u kontakt s tim sredstvom. Ako se potroši cijelo, postoji specijalna mlaznica koja ispire spremnik iznutra. Taj sustav nije jeftin, ali je učinkovit za one koji imaju više strojeva za zaštitu bilja pa rade pripremu više sredstava", pojašnjava dodavši kako je jedna od najčešćih točaka onečišćenja zbog kapanja i curenja upravo mjesto pripreme. 

Dodaje i da neke prskalice imaju integrirane sustave za ispiranje, ali je riječ o najskupljim strojevima koje imamo u primjeni. 

Savjetodavac Ivica Prpić upravo ovih dana demonstrira rad ovoga sustava na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj i to kroz mjeru 1.1.2. Edukacija traje šest školskih sati, jer, kako kaže, namjera im je educirati poljoprivrednike o sigurnoj primjeni pesticida. 


Tagovi

Mlaznica Sapnica Dizna Promjena mlaznice Zanošenje Vrijeme prskanja Mehanizacija Granične vrijednosti Anti-drift mlaznica


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nakon sto sam cijelo jutro provela cupajuci mlade sadnice maline i oshetin se ponosno jer sam zavrsila. ebook mi izbaci fotografije iz 2018. I opet se razocaram :(
Kakva je situacija kod vas?