Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva pšenice
  • 18.11.2020. 11:55

Da li je sjetva deklarisanog sjemena pšenice isplativa?

Sve više domaćih poljoprivrednika okreće se sjetvi dorađenog sjemena, sa tavana - što uzrokuje visoka cijena deklarisanog zrna.

Foto: Dimitrije Jovanović
  • 94
  • 4
  • 0

Sjetva deklarisanog sjemena trebalo bi biti najbolja opcija za domaće poljoprivrednike. Međutim iskustva ratara govore drugačije, kao i to da razlika u cijeni sjemena ali i u prinosu bez sumnje ide u prilog onom dorađenom sa tavana". Po riječima poljoprivrednih stručnjaka, uvijek treba sijati deklarisanu pšenicu jer ono nije zaraženo bolestima i daje bolji prinos i kvalitet zrna, ali da li je to uvijek tako?

Stručnjaci kažu - deklarisano sjeme pšenice najsigurniji izbor za sjetvu

Mladi poljoprivredni proizvođač i student zaštite bilja Miljan Vasić, zajedno sa ocem, svake godine posije oko 50 hektara pšenice na svojim parcelama. Do prije tri godine Vasići su na svim površinama sijali kupovno sjeme domaćih i stranih sjemenskih kuća.

Pola deklarisano, pola iz žetve

Međutim tada su tokom sjetve primjetili da je ono bilo izuzetno lošeg kvaliteta. Sitno, puno pljeve i drugih primjesa, kao i loše obloženo zaštitnim sredstvima. Tada su odlučili od naredne godine napraviti oglede na parcelama na kojima će polovinu ukupne površine posijati kupovnim deklarisanim sjemenom, a polovinu svojim, koje su prethodnog ljeta dobili u žetvi. Najvažnije je da pšenica nije zaražena glavnicom i gari, što Vasići naročito prate od samog početka mliječne zrelosti.

Ako koristite svoje sjeme žita za sjetvu - tretirajte ga od glavnice i gari

"Ovu odluku smo donijeli jer nam neke sjemenske kuće prodaju sjeme koje je druge sortne reprodukcije za 1 do 1,2 KM po kilogramu, a ja tu istu pšenicu prodam za 0,28 KM, a pored toga u posljednjih nekoliko godina sjeme koje nam prodaju je i lošeg kvaliteta", objašnjava Vasić.

Ušteda od 4.000 evra na 50 ha

Mjesec dana pred sjetvu mladi proizvođač svoje žito odnese u ovlašteni doradni centar gdje se obavi selektiranje i oblaganje zrna kombinovanim preparatom insekticida i fungicida.

S obzirom da je površina koju svake godine zasiju oko 50 ha, ušteda koju na taj način ostvare je više od 4.000 evra, a pri tom znaju da je sjemenski materijal kvalitetan. Prilikom korištenja onog deklarisanog, pridržavaju se propisane sjetvene norme dok za svoju pšenicu normu povećaju za pet odsto.

Veći prinos od domaćeg sjemena i kasnija žetva

Tokom vegetacije sve parcele se podjednako đubre i tretiraju istom količinom i vrstom đubriva i zaštitnih sredstava, a žetvu rade tako što prvo ovršu sve površine posijane deklarisanim sjemenom po sortama pa tek onda parcele zasijane svojim dorađenim i prinos je u prosjeku uvijek bio za oko 350 kilograma veći na oranicama zasijanim njihovim sjemenom.

"Već dvije godine radimo ovakav ogled, ovo će biti treća. Razlog tome je što ne mogu tri godine za redom biti naklonjene pšenici pa sam htjeo uporediti rezultate u različitim uslovima tokom godina. Već je sada postignut uspjeh, a ako se i ove godine oni postignu, deklarisano ću sijati samo na 1,5 do dva hektara kako bih taj rod imao za sjeme naredne sezone, a ostale parcele svojim, tretiranim u doradnom centru", navodi naš sagovornik.

Tavansko ili deklarisano sjeme?! Šta kažu stručnjaci?

Osim Vasića, ovakav stav zastupa sve veći broj poljoprivrednika, a tome su doprinjele mnoge prilike na tržištu.

"Ukoliko bi kvalitet kupovnog sjemena bio odličan, koliko bi onda takva pšenica trebalo da rodi da bi se isplatila razlika u cijeni sjemena i da li je to ostvarivo", pita se Vasić.


Tagovi

Deklarisano sjeme Tavansko sjeme Sjetva pšenice Ogledne parcele Doradni centar Zaštićeno sjeme Cijena pšenice


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija u poljoprivredi. U poljoprivredi se vodi načelom da uspješna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.