Čufa je hrana budućnosti - kako se uzgaja?

Čufa, zemljani badem ili tigrov orah Cyperus esculentus pripada porodici Cyperaceae, a vodi porijeklo iz sjeverne Afrike i Mediterana. Ljudi je uzgajaju već hiljadama godina. Otkrivena je u egipatskim piramidama. Koristi se za ishranu ljudi, u stočarstvu i industriji. Cijenjena je kao ljekovita biljka. Najviše se uzgaja u mediteranskom području, posebno u Španiji gdje se smatra hranom budućnosti.

Uvrštena je na listu biljaka koje će se uzgajati na međuplanetarnim svemirskim stanicama. I pored njene vrijednosti, industrijskog uzgajanja, ova vrsta je još uvijek nepoznanica za proizvođače i potrošače koji je nesvjesno konzumiraju, posebno u slatkišima.

Svestrana upotreba

U zemlji formira male krtole čija je površina smeđa, a unutrašnjost bijela. Dužine su do 3 cm, a širine do 1 cm. Prilikom upotrebe se ne gule. Sadrže 28 posto masti, vitamine (najviše C i E), minerale (magnezijum, kalcij, željezo, fosfor), skrob, šećere. Preporučuje se dnevna konzumacija do 200 g. Odlično se resorbuje u organizmu. Jača imunitet, djeluje oporavljajuće na digestivni trakt, koristi se kod dijabetesa, poboljšava rad mozga, popravlja raspoloženje i povećava efikasnost.

U Španiji se proizvodi mlijeko od čufe koje se mnogo koristi u liječenju oboljenja digestivnih organa. Očišćene i oprane krtole se prelijevaju vodom u odnosu 1:4 i ostave preko noći. Nakon toga se protisnu kroz sito i sadržaj filtrira. Dobiveno mlijeko se zasladi po želji.

Koristi se i kao zamjena za kafu i kakao. Često se dodaje u slatkiše koji se prave od čokolade. Sitnije krtole se prže i zamjena su za bademe i lješnjake. Španci vole sladoled od čufe i bezalkoholno piće horchata koje se tradicionalno pije u Valensiji.

Koristi se i kao ukrasna biljka, a za nju se vezuju legende da štiti kuću i ispunjava želje koje joj ispričamo. Nadzemni dio, zelena biomasa, se koristi u stočarstvu svježe pokošena ili u obliku silaže.

Sjetva i uzgajanje

Višegodišnja je vrsta, ali zahtjeva zalijevanje tokom sušnog ljeta. Veoma je zahvalna za uzgajanje, jer je dosta otporna na štetočine i korove. Prinosi se kreću od 5 do 6 t/ha suvih krtola, odnosno do 19 t/h svježih. U baštenskim uslovima jedan grm može dati do 100 g krtola. Njihovo sušenje je dugotrajan proces, ali im osigurava duži rok trajanja.

Čufa je biljka toplijih područja. Može da izdrži kratkotrajni mraz do -1º. Sadnja se obavlja kada se zemlja zagrije do 12ºC na dubini do 15 cm. U optimalnim uslovima niče za sedam do deset dana. Najbolje uspijeva na laganim, rahlim zemljištima.

Bolje i brže niče kada se krtole namoče u vodi tri dana prije sadnje. Kada nikne, rast i razvoj su spori. U sjevernim područjima se uzgaja iz rasada, a u južnim se direktno sije na otvoreno polje. Sade se dvije do tri krtole u sadnu jamu. Međuredni razmak je od 60 do 70 cm, a razmak u redu od 20 do 30 cm. Dubina sadnje se kreće od 5 do 10 cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Dublje se sadi na lakšem, pjeskovitom zemljištu.

Grmovi čufe se izdižu iznad zemlje i biće ih potrebno zagrnuti poput krompira. Ne podnose pregustu sadnju i sjenu. U zemljama s pogodnom klimom je veoma invazivna.

Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor