Efekt zaštite ove godine bio je ključni faktor za očuvanje kvaliteta ostvarenih prinosa u ratarskoj prozvodnji od velikih poplava i padavina, objašnjava za Agroklub profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jovan Crnobarac.
Profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jovan Crnobarac naglašava da su jedino poljoprivrednici koji su napravili pravovremenu zaštitu jarih usjeva uspeli sačuvati svoje usjeve i što je još važnije, ističe, da u tim prinosima zadrže kvalitet.
Prema njegovim procjenama, izuzetno visoke padavine utjecale su na to da se biljke slabije ukorjenjavaju s obzirom na to da su imale već dovoljnu količinu vode u koijenu. To je dalje, kako kaže, dovelo do toga da su one kasnije bile manje otporne na sušu koja se i pojavila upravo sada.
"Još uvijek ima vlage u zemljištu, ali će biti problematično ukoliko se ove visoke temperature nastave u dužem periodu s obzirom na to da je korjenov sistem veoma plitak, tako da neće biti u stanju da koriste tu vodu iz dubljih slojeva. To je jedna od zebnji koje moramo imati na umu“, upozorava Crnobarac.
Kako objašnjava, na neke usjeve, kao što je šećerna repa, više je utjecao nedostatak padavina u vrijeme sjetve nego proljetne kiše.
"U periodu kada je trebalo posijati šećernu repu, nije bilo dovoljno kiša što je dovelo do toga da su poljoprivrednici sijali u suho zemljište. Šećerna repa nije uspjela dočekati kišu koju smo imali krajem aprila tako da je moralo doći do njenog presijavanja“, kaže Crnobarac.
Drugi usjevi, kao što su kukuruz, a zatim i suncokret i soja se siju kasnije, te su oni dobili blagovremeno potrebnu kišu. Stoga je kod njih bilo i relativno dobro nicanje. Međutim, dug period intenzivnih padavina i istovremene niže temperature, nisu bili povoljni za dalji razvoj ovih kultura. Kod kukuruza i soje, kaže profesor Crnobarac, to je utjecalo na vrlo sporiji razvoj u odnosu na neko prosječno stanje usjeva, tako da su se sporije razvijali za razliku od suncokreta i šećerne repe kojima, kako on objašnjava, niže temperature nisu pravile smetnju.
Profesor Crnobarac kaže da je poslije velikih padavina prvo trebalo uraditi međurednu kultivaciju kod usjeva. Po njegovim riječima, na taj način će se vlaga sačuvati u zoni korijena. Kako objašnjava, poslije intenzivnih padavina pojavi se pokorica koja, upozorava, u značajnoj mjeri doprinosi bržem isušivanju zemljišta odnosno gubitku te vlage.
"Preporuka je da se odmah uradi ta međuredna kultivacija, da se razbije pokorica. Tom operacijom se u isto vrijeme suzbijaju propušteni korovi od strane herbicida, mada su generalno herbicidi ove godine imali zadovoljavajući efekat pogotovo oni koji su primjenjeni poslije sjetve, a prije nicanja," kaže Crnobarac dodajući da je poslije primjene herbicida bilo dovoljno padavina za aktivaciju tako da je, po njegovim riječima, efekat bio dobar. Poručuje da je, što se tiče jarih usjeva, upravo trenutak da se uradi ta međuredna kultivacija.
Objašnjava da su uslovi za razvoj bolesti kod strnih žita ove godine bili povoljni zbog proteklog kišnog perioda, ali podsjeća da ovaj problem neće imati poljoprivrednici koji su na vrijeme uradili zaštitu pšenice dodajući da je upravo taj efekat zaštite došao do izražaja ove godine kada je u pitanju očuvanje kvaliteta ostvarenih prinosa.
"Zaštitu je trebalo uraditi u periodu cvjetanja pšenice. Tada su bili ti kišni uslovi. Oni koji su pratili situaciju mogli su pronaći određeni dan kada je to trebalo uraditi. Kod primjene svih agrotehničkih mjera, a posebno kod primjene zaštite bilja, bitno je da se vidi kakva je situacija na terenu. Ne postoji neki konkretan recept nego je potrebno da se, u zavisnosti od uslova i pojave, to predvidi i blagovremeno primjeni," kaže Crnobarac. Navodi da, ukoliko se sa tim zakasni, bolesti mogu odnijeti najveći dio prinosa.
Sklerocinija je prva bolest koja se može pojaviti kod suncokreta i soje u vlažnim uslovima. Kod pšenice najveći problem predstavlja fuzarioza klasa, upozorava profesor Crnobarac.
"To su bolesti koje u ovom momentu mogu napraviti štetu. Međutim, ratarska proizvodnja se razlikuje od drugih upravo po tome što se na tom manjem stepenu koristi zaštita i hemijski tretman od oboljenja s obzirom na to da su to ogromne površine i da to uglavnom nije ekonomski opravdano. Protiv sklerocinije nema praktično hemijskih efikasnih tretmana nego se pravilna zaštita zasniva upravo na tom plodoredu, to je ekonomski isplativa zaštita," navodi Crnobarac.
Prva integralna mjera zaštite kada su u pitanju bolesti je pravilan plodored odnosno smjena usjeva. To podrazumijeva prekidanje ciklusa razvoja razmnožavanja uzročnika oboljenja. "Time se, u značajnoj mjeri, smanjuje brojnost odnosno mogućnost pojave patogena bez obzira na to kakvi će uslovi biti," savjetuje profesor Crnobarac.
"To je jedna od agrotehničkih mjera koja ne zahtijeva nikakva financijska ulaganja, ali je stvar prevencije. Kad se govori o proizvodnji na otvorenom polju, to je tvornica pod vedrim nebom i ne može postojati kontrola svih faktora nego naši proizvođači moraju znati da je sve u prevenciji i u nekom višegodišnjem iskustvu," kaže ovaj profesor.
"Generalno, kada se govori o gradu moramo imati na umu da je najsigurnije to da se napravi osiguranje od šteta od grada. U nekoj intenzivnoj proizvodnji proizvođači ne mogu sebi dozvoliti taj rizik gubitka prozvodnje koji grad može učiniti. Ja preporučujem da se ukalkuliraju ti troškovi od osiguranja s obzirom na današnji nivo visokih ulaganja jer ukoliko grad uništi usjeve, to je ekonomski udar za tu firmu odnosno pitanje je dalje proizvodnje", kaže Crnobarac.
Naglašava da se usjevi od grada ne mogu u potpunosti zaštititi, ali ističe da je ovo osiguranje jedan od načina da se stabilizira ekonomija odnosno proizvodnja.
Kao najveći problem kod klimatskih promena, profesor Crnobanjac ističe to što su iz godine u godinu sve nagliji prelazi iz ekstremno hladnih uslova u esktremno visoke temperature.
"Imamo pretjerano padavina pa onda uopće nemamo padavine, imamo sušne godine pa onda imamo vlažne godine, tako da se u takvoj raznolikosti proizvođači moraju prilagođavati i amortizirati to što je nepoznato. Ima tu dosta mogućnosti, od izbora usjeva, da li ćemo sijati samo jare usjeve koji su produktvniji i koji su najčešće ekonomski isplativiji, ali je problem što su ti usjevi u dijelu godine kada je mnogo veća mogućnost pojave suša i mnogo su riskantniji," kaže Crnobarac.
On ukazuje na to da se ozimi usjevi razvijaju u dijelu godine kada su povoljniji vremenski uslovi objašnjavajući da je tada manji rizik od negativnih efekata suše. Poručuje da je to jedna od mogućnosti o kojima treba razmišljati.
U poljoprivredi nije jedini kriterijum visina profita nego i profitabilnost proizvodnje. Možda je bolje ići na manji profit, ali sa adekvatnom strukturom i sudjelovanjem, savjetuje Crnobarac. Ističe da postoji čitav niz agrotehnickih mjera kojima se mogu amortizirati ti ekstremi do kojih dolazi.
"Od izbora vrste kod jarih usjeva, izbora hibrida, adekvatnog đubrenja, adekvatne gustoće sjetve, sve su to neke agrotehničke mjere kojima se može na neki način preduprijediti ta nepoznanica esktremnih vremenskih uslova. Dakle, bitno je kod ozimih i jarih usjeva osigurati veću stabilnost odnosno proizvodnju," kaže ovaj profesor.
On naglašava da nije dobro štedeti u inputima jer će, upozorava, u tom slučaju i profit poljoprivrednicima biti dosta manji. Savjetuje poljoprivrednike da moraju pratiti sva najnovija dostignuća jer upravo ta dostignuća, ističe, u najvećoj mjeri smanjuju troškove i povećavaju efikasnost. Objašnjava da su to nijanse koje na visokom nivou proizvodnje mogu dati dodatno povećanje i stabilnost prinosa ukazujući da je praćenje novih dostignuća znanosti sigurno, po njegovim riječima, jedna od garancija unaprjeđenja proizvodnje.
Tagovi
Autorica
Ukrajinski izvoz žitarica je samo 1 milijun tona manji nego prošle godine
Prema Državnoj carinskoj službi, prema podacima od 17. travnja Ukrajina je izvezla 38,608 milijuna tona žitarica i mahunarki od početka sezone 2023/24, od čega je 3,749...
