Uzgoj insekata je duplo profitabilniji od uzgoja goveda, svinja i peradi?

Iako nema dozvole za komercijalnu prodaju insekata u Hrvatskoj, bilo za prehranu ljudi ili domaćih životinja, njihova proizvodnja zahtijeva manje vode, prostora i energije u odnosu na komercijalnu poljoprivredu, pa polako, ali sigurno, prva hrvatska farma insekata Cricky.eu je već tu. Dolaze i na hrvatsko tržište, rečeno je u srijedu na znanstveno-stručnom skupu 'Kukci na tanjuru' održanom u sklopu obilježavanja 'Prvih 100 godina AFZ' na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Predstojnica Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta prof.dr. Renata Bažok kazala da prehrana insektima može doprinjeti održivoj poljoprivredi. Dodala je da se insekti hrane biljkama koje uzgajamo, ali i prenose i bolesti na tim biljkama, te agronomi s njima 'imaju problema' koje obično rješavaju zaštitnim prskanjem. Međutim, kinsekti imaju vrlo važnu ulogu u prirodi jer insekti strvinari razgrađuju mrtvu organsku tvar, a insekti oprašivači, sad kad je, nažalost, prisutran pomor pčela, sve su važniji.  

Insekti od problema agronoma do FAO studije

Entomofagija je, kaže, znanost koja se bavi insektima kao hranom, bilo ljudi bilo domaćih životinja jer su na tom polju zamijenili riblje brašno u prehrani domaćih životinja. Prehrana insektima u Evropi se bila izgubila, ali se 'pomalo vraća'. Primjerice, u Kinsashi, koja ima osam miliona stanovnika, 300 grama gusjenica konzumira tjedno jedno domaćinstvo, a 150 do 200 jestivih vrsta insekata je zamjena za rižu u Jugo-istočnoj Aziji, dok je u Latinskoj Americi to 'sezonski posao'.

Prof.dr. Bažok je istaknula da se 2.111 insekata koristi u prehrani ljudi, a hrani dva miliijuna ljudi u svijetu. To su 31 posto kornjaši, 18 posto leptiri, 14 posto čvrčci, 13 posto skakavci, 10 posto termiti i dr.

S druge strane, u svijetu je 2011. godine proizvedeno 870 miliona tona hrane, a potrebno je povećati za 70 posto za prehranu svjetskog stanovništva. No, zbog negativnih posljedica primjene kemijskih sredstava u poljoprivredi, koja se u EU ograničavaju, teško je postići odgovarajuće prinose, istaknula je prof.dr. Bažok. Svjetska poljoprivredna organizacija (FAO) za rješavanje ovoga problema naručila je studiju o korištenju insekata u prehrani stanovništva, ali i domaćih životinja. Cilj je proizvodnja hrane s najmanjim utjecajem na okoliš, odnosno bioraznolikost.

Učinkovite tvornice proteina izvan zakona    

Naime, jedan kilogram insekata je 80 posto iskoristiv, a kod goveda  je to samo 40 posto, odnosno svinja i peradi 55 posto. Nadalje, govedo mora pojesti 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma, a insekti su 12 puta učinkovitiji, kao proizvođači proteina. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda konzumira 70 posto vode u svijetu, odnosno čak 22.000 litre po govedu, a insekat  - 8,33 litre. Insekti se mogu uzgajati i na organskom otpadu, a proizvode daleko manje amonijaka, dušika...

O nutritivnim sastavu insekata i promjenjivom stavu potrošača, zbog predrasuda, prema njihovoj konzumacji, ali i pravnoj regulativi njihove uporabe u prehrani, govorila je prof. dr. Suzana Rimac Brnčić s PBF-a u Zagrebu. Nije dopuštena, kaže, komercijalna prodaja insekata u  Hrvatskoj, a u Evropi ima 130  proizvođača insekata, gdje 'veći igrači', top pet, proizvode tonu insekata sedmično, a cilj je da to bude prizvedena količina na dnevnoj bazi.

Brašnar ima kalorija kao dva jajeta, dok je dudov svilac, kaloričan kao 'mali puding od čokolade'

Kako se čulo, dopuštena je prodaja insekata u Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Velikoj  Britaniji  od EU zemalja, odnosno Švicarskoj i Norveškoj od onih izvan EU-a, na bazi nacionalnih zakona, dok vrijedi prijelazni period, od 2013. godine, kad je donesen prvi dokument u EU, koji kaže da se u akvakulturi mogu koristiti, ali ne i za prehranu ljudi. Italiji, primjerice, zakonski  ne priznaje prodaju insekata za prehranu.  

Uzgoj insekata šest do osam sedmica

Ipak, indirektno godišnje konzumiramo 500 grama insekata, bilo putem žitarica u brašanu, crva u trešnjama i sl. No, na tržištu nisu zbog siguranosti hrane, u prvom redu alergija, a neke vrste insekata iz Azije nisu ni probavljive za Eu+vropljane, istaknula je prof.dr. Rimac Brnčić. Tu je i problem tržišta, odnosno distribucije, kao  i potrošnje, jer je većini izgled insekata neprihvatljiv, ali prodaja putem interneta raste.  

Vlasnik prve hrvatske farme insekata Daniel Pikl kazao je da se insekti ne uzimaju iz prirode već da se radi o uzgoju. Cilj je proizvodnja, kaže, pet tona godišnje, a prvi proizvod je protein od cvrčka kao i brašno na njegovoj bazi. Druga dva proizvoda su vojnička muha i skakavci. Uzgajaju se u plastičnim kutijama, jer drvo zbog vlage nije dobro, šest do osam sedmica, ovisno o vrsti.

U raspravi je studente zanimalo kako se insekti hrane, ali i njihov tržišni potencijal? Sojom, kukuruzom i ječmom, obogaćenim kalcijem, a tamane i voće i povrće iz trgovine.  A kilogram proteina za sportaše košta 180 dolara, istaknuo je Pikl.   

Dr. Katarina Mikac s australskog Univerziteta Wollongong kazala je da su insekti hrana iz prirode, koja zahvaljujući prije svega Aboridžinima, postoji već jako dugo u prehrani Australije pa se može naći i u restoranima.

Dudov svilac kaloričan kao mali puding od čokolade

Kuhar Ivan Pažanin pripremio je zanimljiva, a dobrom dijelu nazočnih i ukusna jela od insekata, koja će moći probati i 17. septembra na Evropskom trgu povodom Noći istraživača, EU projektu. Kušala se smeđa riža s jadranskim kozicama, a unutra je bio i prah od cvrčka, potom morska šparoga posuta s brašnarima. Riječ je o insektu, koji ima kalorija kao dva jajeta, dok je dudov svilac, kaloričan kao 'mali puding od čokolade'.

Inače, doznalo se, jedan kilogram insekata je 80 posto iskoristiv, a kod goveda je to samo 40 posto, odnosno svinja i peradi 55 posto. Nadalje, govedo mora pojesti 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma, a insekti su 12 puta učinkovitiji, kao proizvođači proteina.