Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mlijeko i mliječni proizvodi
  • 27.09.2018. 11:00

U BiH pijemo 196 kg mlijeka godišnje, Skandinavci skoro dva puta više - zato imaju najviše Nobelovaca?

Zemlje iz regije predvodi Crna Gora, visoko 6. mjesto sa 305 kg mlijeka po glavi stanovnika tokom godine pokazuje da izuzetno mali stočni fond i ukupna proizvodnja nema uticaj na potrošnju. Slično je i kod Albanaca, ali kulturno historijski i tradicionalni običaji, te  prehrana imaju veliki značaj koji Albance pozicionira na 9. mjesto sa 281 kg mlijeka po glavi stanovnika. 

Foto: Bigstockphoto/julijadm
  • 771
  • 27
  • 0

Mlijeko od davnina prati čovjekovu ishranu i osim prehrambenog značaja u historijsko društvenim tokovima ima svoje posebno mjesto. Smatra se da su stari Egipćani bili najveći konzumenti mlijeka, dok grčka legenda kaže da je Mliječni put nastao od kapljica mlijeka kojima je Hera dojila Herkulesa. Nije ni čudo što se veliki značaj davao i daje mlijeku i mliječnim proizvodima ako se zna da ne postoji napitak koji sadrži bolji biološki i nutritivni sadržaj.

Nije legenda, niti mit podatak kojeg su otkrili istraživači iz kraljevske bolnice u Gloucesteru, a to je, da nacije koje konzumiraju puno mlijeka i mliječnih proizvoda imaju tendenciju da među stanovništvom imaju više nobelovaca nego ostali i još uvijek rade na otkrivanju te uzročno posljedične veze. U oba slučaja Skandinavci dominiraju, očito neka veza postoji!

Na prvom mjestu Finci

Ne čudi zašto Skandinavci najviše konzumiraju mlijeko, skandinavske zemlje su među prvim zemljama prema godišnjoj proizvodnji mlijeka po kravi. Prosjek od oko 8.500 litara mlijeka imaju Danska, Švedska i Finska, a ujedno su najveći konzumenti mlijeka i mliječnih proizvoda. Finci najviše konzumiraju mlijeko, oko 361 kg/godina po glavi stanovnika, osim u svježem obliku, prerađevine od mlijeka u Finskoj imaju i tradicionalno – kulturološki značaj poput Leipäjuustoa (finski sir od kravljeg mlijeka, kolostruma) ili Mustapekka Mustapippuria (kravlji sir sa dodatkom ljutih feferona i bibera). Zanimljivo je, i smatra se, da je Finska kolijevka "Flavour" sireva, a to su sirevi u koje se dodaje aroma najčešće nekog povrća. Finci su takve sireve radili već u 13. sotljeću. Sa samo pet litara manje Šveđani su na drugom mjestu po konzumiranju mlijeka, sireva i maslaca po glavi stanovnika.

Zemlje u kojima stanovnici najviše konzumiraju mlijeko i prerađevine (Worldatlas Facts 2018)

Rb.

Zemlja

Konzumacija mlijeka / godina  po glavi stanovnika

1.

Finska

361,19 kg

2.

Švedska

355,86 kg

3.

Holandija

320,15 kg

4.

Švicarska

315,78 kg

5.

Grčka

314,69 kg

Kako stoje zemlje u regiji

Zanimljivo je kako prvih deset zemalja gdje se najviše konzumira mlijeko i prerađevine dolazi iz Europe.  Zemlje iz regije predvodi Crna Gora, visoko 6. mjesto sa 305 kg mlijeka po glavi stanovnika tokom godine pokazuje da izuzetno mali stočni fond i ukupna proizvodnja nema uticaj na potrošnju. Slično je i kod Albanaca, ali kulturno historijski i tradicionalni običaji, te  prehrana imaju veliki značaj koji Albance pozicionira na 9. mjesto sa 281 kg mlijeka po glavi stanovnika. 

Zatim slijede Slovenija (246 kg), Hrvatska (217 kg), BiH (196 kg), Srbija (155 kg) i Makedonija (137). Odavno sa naših prostora nismo imali nobelovca, ako je vjerovati da postoji veza sa konzumiranjem mlijeka, mliječnih prerađevina onda moramo "pojačati" konzumaciju i piti više mlijeka, ako ništa bar 3 čaše dnevno kako preporučuju doktori. Od nobelovca smo za sad daleko, ipak piti više mlijeka znači itekako za zdravlje, ali i ne zaboravimo da time pomažemo i podupiremo trud i rad domaćeg farmera.


Tagovi

Mlijeko Mliječni proizvodi Nobelovci Skandinavci Potrošnja mlijeka


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.