• Svinjokolja i trihinela
  • 27.11.2019. 14:30
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Banja Luka

Trihinela otkrivena u Banjaluci: Vrijeme je svinjokolja, veterinari pozivaju na oprez

Direktor Veterinarske stanice Banjaluka Ratko Mijatović kaže da afrička svinjska kuga za sada nije registrovana u Bosni i Hercegovini, ali da zato jeste trihinela zbog čega građani moraju obavezno da odnesu meso na analizu prije nego ga konzumiraju

Foto: Depositphotos/varga.jovica@hotmail.com
  • 543
  • 127
  • 0

Tradicionalno, novembar je mjesec koji je rezervisan za svinjokolj, pa stručnjaci preporučuju oprez, prilikom klanja i obrade, kao finalne faze u proizvodnji svinjskog mesa i proizvoda od mesa.

Osim zbog straha od trihinele, dodatnu zabrinutost i poziv za oprez stvara i pojava afričke svinjske kuge koja se iz Azije proširila u Evropu.

Afričke svinjske kuge za sada nema u BiH

Sredinom godine afrička svinjska kuga je registrovana i u Srbiji što je izazvalo strah da bi se bolest mogla proširiti i u Bosnu i Hercegovinu.

Stručnjaci podsjećaju da je riječ o bolesti koja se prenosi virusom i izaziva visoku temperaturu i unutrašnje krvarenje. Preko 90 odsto oboljelih svinja ugine u roku od sedam dana, ali za sada nema opasnosti da bi moglo doći i do zaraze ljudi.

Virus se, tvrde stručnjaci, prenosi kontaktom sa zaraženom krvlju ili truplom. Zaraza se uglavnom širi uvozom zaraženih životinja, zaraženim mesnim prerađevinama ili zbog loše higijene. S obzirom na to da vakcine za ovu bolest za sada nema teško joj je stati u kraj.

Direktor Veterinarske stanice Banjaluka Ratko Mijatović kaže u razgovoru za Agroklub da afrička svinjska kuga za sada nije registrovana u BiH, ali da svejedno građani trebaju biti oprezni. "Zvanično je nema u BiH, ali to ne znači da je možda nema u populaciji divljih svinja ili na nekom drugom mjestu. To što zvanično nije registrovano ne znači da trebamo biti opušteni i neodgovorni", upozorava Mijatović.

Opasnost od trihinele

Afričke svinjske kuge zvanično nema ali zato, kako ističe on, ima trihinele koja je prošli mjesec otkrivena i u Banjaluci prilikom pregleda mesa jedne domaće svinje. Riječ je o svinji od oko 100 kilograma, koju je za sopstvene potrebe uzgajalo jedno domaćinstvo iz Majdana kod Banjaluke.

Nakon što je utvrđeno da je svinja zaražena, meso je spaljeno i obavljena dezinfekcija da ne bi došlo do širenja bolesti. Na svu sreću niko od članova porodice nije konzumirao zaraženo meso, što je samo dokaz da građani ne smiju rizikovati već da meso obavezno nose na analizu.

"S obzirom na to da počinje sezona tradicionalnog svinjokolja ovo je prilika da pozovem građane da prije konzumacije meso obavezno donesu na analizu. Posljednji slučaj iz Majdana dokaz je da svake godine postoji rizik od ove parazitoze jer se bolest javlja u kontinuitetu. Svake godine imamo slučajeve trihineloze i zbog toga je važno da meso nakon klanja svinja bude odneseno na pregled", poručuje Mijatović.

Koje dijelove svinje nositi na analizu

On ističe da se glodari, odnosno miševi i pacovi sigurno nalaze u blizini svinja na svakom domaćinstvu i da jedu njihovu hranu, što je jedna od mogućnosti prenosa trihinele.

Mijatović preporučuje da je najbolje da građani na analizu donesu uzorke dijafragme, jezika ili međurebarnih mišića zaklane svinje.

"To je postupak kada je riječ o analizi na trihinelu koja je parazitska bolest. Međutim, za afričku kugu koja je virusna bolest, ne radi se analiza mesa već ide analiza krvi. U susjednoj Hrvatskoj su se organizovali na državnom nivou kada je riječ o mjerama predostrožnosti po pitanju afričke svinjske kuge, dok kod nas na žalost još nije takav slučaj",  navodi Mijatović.

On je pozvao građane da ništa ne rade na svoju ruku već ako primjete bilo kakve promjene na svojim svinjama odmah pozovu veterinare.

Za svaku promjenu kontaktirajte veterinara

Prema zvaničnim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske od početka ove godine na početku RS trihineloza je evidentirana u 14 slučajeva, od tog 12 kod divljih i u dva slučaja kod domaćih svinja.

Veterinari upozoravaju da ne postoji način da se pretpostavi da li je neka životinja trihinelozna već je metod vještačke digestije jedini kojim se to zasigurno može utvrditi.

Procedura od primanja i obrade uzorka do dijagnostike traje oko dva sata, što znači da građani veoma brzo mogu saznati da li je meso njihovih svinja ispravno ili ne. Cijena te usluge se kreće od 8KM po svinji.

U veterinarskim stanicama naglašavaju da svaka promjena na unutrašnjim organima zaklanih životinja i limfnim čvorovima, kao i bilo kakva sumnja u ispravnost mesa treba da se razmotri od strane veterinara, kako bi se procijenila ispravnost mesa i njegova upotrebljivost, čime se mogućnost širenja zaraznih i parazitskih bolesti svodi na minimum.

Isto tako, ne preporučuje se da se promijenjeni organi (npr. pluća i jetre sa mjehurovima i sličnim promjenama), kao i druga nejestiva tkiva bacaju psima ili nekontrolisano bacaju u potoke ili na deponije, jer se tako omogućava dalje širenje zaraznih i parazitskih bolesti.

Prilikom vađenja unutrašnjih organa uzima se uzorak dijafragme za pregled na trihinelozu. Preporuka je da to budu korijenovi dijafragme, koji se nalaze u blizini kičmenog stuba, jer je u njima mogućnost nalaza eventualno prisutnih larvi trihinele najveća, a time i pouzdanost pregleda.

Ukoliko se trihinelom zarazi čovjek, bolest je neizlječiva, te može da ostavi trajne posljedice. Rizik od obolijevanja kod ljudi je veoma izražen, pogotovo kada se za pripremu kobasica bez termičke obrade u mesne smjese dodaje meso koje nije pregledano.


Tagovi

Ratko Mijatović Trihinela Trihineloza Svinjokolj Krmokolj Afrička svinjska kuga Veterinarska stanica Banjaluka Analiza mesa Cijena


Autorica

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi