Stranci žele bosanske puževe, otkupna cijena dobra, a sakupljača sve manje

Sezona sakupljanja puževa u Bosni i Hercegovini se privodi kraju. Ovaj posao se u našoj zemlji uglavnom obavlja tokom aprila i maja. Ovogodišnja sezona bila je bolja u odnosu na godine pandemije, ali dosta lošija u poređenju s ranijim periodom.

Prema riječima Rame Suljića, vlasnika kompanije "Robus" iz Sapne, koja se otkupom puževa bavi od 1998., postoji ogroman inostrani interes za prirodnim vinogradarskim puževima, Helix pomatia. No, sve veće iseljenje stanovništva iz BiH ugrožava i ovaj biznis.

"Kada smo počeli otkupljivali smo i po 250-300 tona puževa u sezoni. Međutim, kako je to siromašno stanovništvo koje je njih sakupljalo uglavnom napustilo BiH, sad su to skoro pa zanemarujuće količine", kaže Suljić.

Bonusi za veće količine

Oni su jedan od tri zastupnika "Studen-proma", a koji u otkupu pokrivaju čitavu BiH. Ističe kako je najviše puževa na području Lukavca, u okolini Modračkog jezera, dodavši ponovo sa žaljenjem da ih nema ko brati. A, otkupna cijena je dobra, riječ je o onima s kućicom, koje po kilogramu plaćaju od 1,50 KM do dvije marke, odnosno za veće količine daju i bonuse.

"Isplata je odmah, od kilogram pa do neograničene količine mogu nama prodati. Iskusniji sakupljači imaju više uvijek. Ako donese 100 kg njima je po 1,60 KM/kg, za 200 kilograma ide 1,65 KM/kg. Imamo slučajeve gdje plaćamo i 1,90", ističe Suljić.

Vozač u ovoj kompaniji, Nihad Mustafić, kaže da za veće količine dolaze na adresu. Manje se uglavnom predaju otkupnim stanicama koje se nalaze u skoro svim bh. gradovima.

"Mi puževe vozimo u fabriku za preradu u Zvorniku, koji ih izvoze širom Evrope. Ove koje mi otkupljujemo su 90 posto za ishranu. Bosanski puž je zdrav, nema bolesti", kaže Mustafić.

Ne možemo primirisati

Puž, dodaje, u kućici može preživjeti 5-6 mjeseci na odgovarajućoj temperaturi. Ne treba ih ističe hraniti travom jer ih time pojedini sakupljači ubijaju. Kada je riječ o starosnoj strukturi berača, kaže da ona ne postoji i da to radi uglavnom siromašnije stanovništvo.

"Neće ih sigurno političari brati, oni ih možda jedu, mu tu ne možemo ni primirisati. Oko 19 eura je porcija od 7 do 10 komada, obični građani ovdje to sebi ne bi mogli ni priuštiti", zaključuje Nihad.

Ove godine, uspjeli su otkupiti oko 30-40 tona, pa sezonu ocjenjuju lošom.