• Proizvodnja sira
  • 01.07.2021. 10:00
  • Trebinjska regija, Republika Srpska, Donja Trusina

Proizvode škripavac i sir iz mješine i tako nastoje revitalizovati selo

Trenutno se u Mini sirani "Kulje EKO" dnevno prerađuje oko 130 do 150 litara mlijeka od autohtonih pasmina - buša i gatačko goveče. U fokusu je proizvodnja sira škripavca kao i onog iz mješine.

Foto: Arhiva porodice Kuljić, Miodrag Vujačić, Inicijativa "Tragovima predaka"
  • 546
  • 345
  • 0

Nešto više od godinu dana Željko i Miljana Kuljić organizuju proces proizvodnje sireva u mini sirani smještenoj u selu Donja Trusina. I to pravih hercegovačkih - proizvedenih po tradicionalnom receptu.

"Registrovani smo kao poljoprivredno gazdinstvo, pri čemu sve aktivnosti oko prikupljanja, prerade mlijeka kao i proizvodnje sira organizujemo supruga Miljana i ja. Na početku smo uložili značajan napor u planiranje sirane u tehničko-tehnološkom pogledu i tada smo se upoznali sa velikim brojem uspješnih primjera iz ove oblasti u okruženju i Evropi", započinje svoju priču Željko Kuljić. Dodaje da su nakon izgradnje namjenskog objekta i nabavke profesionalne opreme za tu proizvodnju, te savladavanja osnovne tehnologije prerade mlijeka, krenuli sa prvim proizvodnim aktivnostima.

Tome što se sada u Donjoj Trusini prave sirevi, zaslužni su i rođaci iz inostranstva, objašnjava naš sagovornik. Imali su, kako kaže, želju i potrebu da se na neki način oduže mjestu iz kojeg su potekli, tačnije da investiraju u ideju koja potencijalno može dovesti do revitalizacije sela.

Ideja za pokretanje mini sirane u rodnom selu njihove porodice postojala je već neko vrijeme. Boraveći u netaknutom i ekološki izuzetno čistom okruženju ovog dijela Hercegovine, zajedno su došli na misao da pokrenu jedan oblik ruralnog preduzetništva. "Na raspolaganju smo imali čistu prirodu u vidu pašnjaka sa veoma bogatom populacijom čestih, ali i rijetkih vrsta trava, pitku vodu, osnovni stočni fond, kao sirovinsku bazu i raspoložene članove šire familije, koji su željeli stvoriti dodatnu liniju prihoda u svojim domaćinstvima".

Najtraženiji je sir škripavac

Trenutno u prosjeku prerađuju od 130 do 150 litara mlijeka i proizvedu do 15 kilograma sira dnevno. Na mjesečnoj osnovi to je 300 do 400kg, kaže nam Željko.

"Kada je u pitanju planirani kapacitet sirane, on se kreće u prosjeku od 600 litara mlijeka dnevno, u dvije radne smjene. Pri tome, raspolažemo sa profesionalnim laktofrizima kapaciteta 450l. Trenutno prerađujemo od 130 do 150l mlijeka dnevno", navodi naš sagovornik. Napominje da pomenute količine mlijeka dobijaju od osnovnog stada krava koje broji oko 40 grla. U pitanju su muzna grla u vlasništvu četiri porodice. Radi se o autohtonim pasminama buša i gatačko govedo.

Sirevi se prave po tradicionalnoj recepturi

Fokus je na dvije vrste sira - na škripavcu i siru iz mješine. I jedan i drugi tradicionalno se prave u ovom kraju. U sezoni Kuljići imaju i kajmak. Sve se radi po tradicionalnoj recepturi, a uz savremenu tehnologiju.

"Naša proizvodnja sira u potpunosti je oslonjena na one stare recepte. Naime, selo Trusina je oduvijek važilo za kraj sa izuzetno kvalitetnim sirevima. U takvoj atmosferi lokalno stanovništvo domaću recepturu dovelo je do savršenstva. Naše je bilo da to samo što efikasnije uklopimo u okvire savremenih proizvodno-prerađivačkih procesa", objašnjava Kuljić.

Mogu reći da su u tome i uspjeli. Istovremeno, bez obzira na značajnu orijentaciju na dugogodišnje tehnologije, sirana funkcioniše po svim principima HACCP standarda kvaliteta, a sam proizvodni koncept je u skladu sa organskim postulatima proizvodnje. Koriste isključivo mlijeko od autohtonih pasmina goveda, koja se hrane na paši i domaćim žitaricama, sirila organskog porijekla i ekološka morska so. Kao sredstva za čišćenje i održavanje higijene postrojenja za preradu mlijeka, u upotrebi su isključivo ona dozvoljena u ekološkom uzgoju i koja su pri tome biorazgradiva.

Na pitanje koji sir je najtraženiji, odgovara da je to škripavac bez dileme.

Koriste mlijeko samo od autohtonih pasmina goveda

Svoju šansu na tržištu vide u činjenici da je Eko sirana "Kulje" jedina ovog tipa na širem području Hercegovine. Pri tom ne upotrebljavaju mlijeko savremenih hibrida goveda, a naročito ne od onih koja su hranjena koncentrovanim smješama.

"Znamo da je to teži put, koji nam sigurno neće u kratkom roku donijeti značajnije rezultate, ali smo ga svjesno odabrali i hrabro nastavljamo istim. Orijentacija na organske tehnologije nas, takođe, čini jedinstvenima", ističe ovaj poduzetnik, dodajući da primjena sirovog, punomasnog mlijeka bez oduzimanja određenih segmenata, kao i dugo sazrijevanje sira iz mijeha, samo su dodatni elementi koji su im obezbijedili prepoznatljivost.

Na kraju, posebnost mikro lokacije na kojoj pasu njihove krave, bogatstvo spontanih pašnjaka, specifična klima uz mediteranski prizvuk i rječicu Opačicu zasigurno će doprinijeti tome da potrošači navedene proizvode poistovjećuju sa Trusinom, što je u pogledu kvaliteta i tradicije posmatrane proizvodnje najveće "odlikovanje" koje mogu dobiti.

Posebnost mikro lokacije na kojoj pasu njihove krave je njihova prednost

Pomenuti sirevi trenutno se mogu naći u nekoliko prodavnica u Trebinju i Berkovićima, a moguće ih je konzumirati i u nekoliko restorana. Povremeno se nalaze, kaže nam Željko i na pijaci u Mostaru. Ipak, kao neponovljiv doživljaj preporučuje konzumaciju u samom selu, na 850 metara nadmorske visine. U tom slučaju posjetioci mogu računati da će probati i još poneki domaći specijalitet.

"Svi koji se odluče da nas posjete u Donjoj Trusini, uvijek se mogu obradovati domaćim pitama, suhomesnatim proizvodima, domaćem medu, rakiji, ali i drugim tradicionalnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima koji se odlično slažu uz naše sireve", poručuje ovaj proizvođač. Degustacija u kombinaciji sa nabrojanim, u jedinstvenom prirodnom ambijentu, zasigurno je nezaboravan doživljaj, kojem se posjetioci uvijek rado vraćaju.

Dodaje i da će nastojati u narednom periodu proizvode učiniti još dostupnijim svima koji ih žele probati. S tim ciljem pokrenuli su i Facebook stranicu.

U planu je širenje proizvodnje

Za naredni period Kuljići planiraju, preko proširenja stočnog fonda i broja seoskih domaćinstava sa kojima sarađuju, povećati i obim proizvodnje i pokrivenost tržišta sa što bogatijom lepezom proizvoda.

"Započeli smo aktivnosti priključivanja Slow Food pokretu, koji je na području Hercegovine veoma dobro razvijen. Važno je pomenuti kako u ovim, ali i drugim aktivnostima imamo stalnu podršku rođaka iz inostranstva. Na kraju, socijalno preduzetništvo, odnosno poslovanje koje podrazumijeva reinvestiranje najvećeg dijela dobiti u ruralnu sredinu u kojoj djelujemo jedan je od osnovnih načela našeg rada i tako će uvijek i biti".

Imaju podršku od nadležnih institucija

Projekat pokretanja sirane podržan je od strane USAID-a i Opštine Berkovići, putem Fonda za podršku razvoju biznisa marginalizovanih grupa žena. 

"Zahvaljujući namjenskom korištenju dobijenih sredstava i uspjehu u proizvodnji koji smo postigli, sirana je bila jedan od tri odabrana projekta u BiH koje je prošle godine obišao američki ambasador", ističe Željko. Kako kaže, s obzirom da je u čitavoj Bosni i Hercegovini podržano 50 projekata preduzetnih žena, želja ambasadora da posjeti baš njihovo imanje i siranu, veliko im je priznanje.

Kuljićima je stigla podrška i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje im je, kako nam objašnjava, izašlo u susret kod nabavke opreme kroz sistem podsticaja za poljoprivredu.


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vrijeme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja sira Željko Kuljić Miljana Kuljić Revitalizacija sela Ruralno preduzetništvo Mini sirana Gatačko govedo Slow Food pokret


Autorica

Marija Manojlović

Više [+]

Diplomirana novinarka sa višegodišnjim iskustvom rada u medijima. Ljubiteljica prirode i svega što ima veze sa selom.