• Cijena pilećeg mesa
  • 26.08.2021. 11:00

Pileće meso ove godine već drugi put poskupilo, ovo je 5 (ne)realnih razloga zašto

Najočiti je primjer pilećeg mesa koje je u prvih osam mjeseci ove godine već dva puta poskupilo, prvo početkom godine kada je kilogram filea skočio na 7,5 do 8 KM i sada kada za kilogram iste vrste mesa treba izdvojiti i do 10KM/kg.

Foto: Maja Celing Celić
  • 469
  • 604
  • 0

Novčanik je najmjerodavnije mjerilo koje pokazuje da je već nekoliko mjeseci na tržištu u BiH aktivan tzv. fenomen puzajućeg poskupljenja osnovnih životnih prehrambenih namirnica. To objašnjava situaciju da svi prehrambeni proizvodi ne poskupljuju odjednom, već u određenom vremenskom periodu. Mjesec za mjesec poskupljuje jedan po jedan proizvod. Najviše primjetno je prilikom kupovine ulja, brašna, šećera, voća, povrća i mesa, naročito pilećeg te prerađevina od mesa peradi.

Model tržišne ekonomije gdje se slobodno formiraju cijene koji se praktikuje u BiH, a primjenjuju ga svi proizvođači i prodavači, za opravdanje skoka cijena imaju nekoliko razloga. Međutim, ko se imalo zanima i dublje analizira situaciju, javlja se jako puno pitanja poput, koliko su ta opravdanja realna, istinita, zašto su samo na udaru potrošači i koji su to mehanizmi države da spriječi "divljanje cijena“!? Najočiti je primjer pilećeg mesa koje je u prvih osam mjeseci ove godine već dva puta poskupilo, prvo početkom godine kada je kilogram filea skočio na 7,5 do 8 KM i sada kada za kilogram iste vrste mesa treba izdvojiti i do 10KM/kg.

1. Prekomjeran uvoz iz Turske i nepoštena praksa

Prema procjenama, u BiH radi i aktivno je preko 560 farmi za tov brojelra, ali i pored domaćih proizvodnih kapaciteta, i dalje se u BiH uvoze velike količine pilećeg mesa i jestivih pilećih klaoničkih proizvoda, svježih ili smrznutih. Do sada je ove godine uvezeno mesa peradi u vrijednosti od 10,4 miliona KM, a samo iz Turske u prvih sedam mjeseci uvezeno je smrznutog pilećeg mesa i smrznutih prsa 408,4 tone u vrijednosti od oko 1,6 miliona maraka.

Međutim, tu se javlja drugi problem, na koji članovi Koordinacionog odbora peradara/živinara uporno upozoravaju nadležne, a to je da se smrznuti pileći file iz Turske u BiH prodaje kao svježe meso.

Što je točno na policama trgovina? (Foto: Depositphotos/belchonock)

Nesumnjivo je meso iz uvoza, prema tvrdnjama Koordinacionog odbora, znatno lošijeg kvaliteta i narušava ugled i reputaciju domaćih proizvođača. Sa druge strane, potrošači teško da će se složiti da je prekomjeran uvoz i nezaštićen domaći proizvod razlog trenutnog enormnog poskupljena pilećeg mesa.

2. Uticaj svjetskog tržišta

Vrlo često u svojim izjavama proizvođači, ali i predstavnici nadležnih institucija kao opravdanje za određena poskupljenja pravdaju rečenicama poput: "Došlo je do promjena na svjetskom tržištu, ili..., naše tržište je toliko malo da se mora prilagođavati svjetskim tokovima." Ovakve i slične izjave imaju svoje utemeljene činjenice i one su zaista takve kakve jesu i uopšte nisu daleko od istine.

No, ako stvari opet pogledamo iz ugla potrošača, to i nije toliko uvjerljivo. Kupcu kojem je isti prehrambeni proizvod već dva puta u godini poskupio promjena na svjetskom tržištu ništa ne znači jer je i ne razumije. Kad se već iz objektivnih razloga ne može uticati na svjetsko tržište o kojem smo ovisni kao država, onda je potrebno uz samo malo ljudske, moralne i političke volje pokrenuti institucionalne mehanizme kojim bi se zaštitilo prekomjerno "divljanje cijena".

Na žalost, mnoge tzv. jednokratne mjere poput sezonskih prelevmana ili dugotrajnog stvaranja i povlačenja robnih rezervi te subvencioniranja domaće proizvodnje koja bi bila konkurentna i na taj način imala prostora za niže cijene, ne mogu se sprovesti. Jer, u prvi se mah odmah sve ispolitizira i podijeli na proizvođače, uvoznike, prerađivače, prodavače gdje svako povlači svoj interes, a krajnjeg potrošača, kao što se ima običaj reći, "nema ni na mapi".

3. Poskupljenje stočne hrane

Cilj svake proizvodnje je imati što manju cijenu koštanja, a ona podrazumijeva plaćanje svih troškova prilikom nastanka nekog proizvoda, poput nabavke sirovine, uzgoja, prerade i transporta i dr. Ona je ta koja diktira finalnu, prodajnu, koja je uvijek veća. Kada je proizvođač primoran da nabavlja sirovinu po znatno većoj od uobičajne, znači da su mu se povećali troškovi proizvodnje, odnosno cijena koštanja, a samim time raste i finalna, prodajna koju osjete krajnjiji kupci.

Znatno viša cijena i njezin daljni rast kod pilećeg mesa je poslijedica enormnog skoka onih za gotovu stočnu hranu za tov brojlera.

I troškovi uzgoja su sve veći (Foto: Vedran Stapić)

Cijene sirovina, poput kukuruza, pšenice, soje porasle su i za više od 50%, što je znatno poskupilo proizvodnju. Na to proizvođači i uzgajivači tovnih brojlera već skoro godinu dana ukazuju, i to opravdanje ima smisla.

4. Povratak dijaspore

U proteklom periodu, naročito prošle godine, mnoge restriktivne mjere spriječavale su dolazak dijaspore u BiH. Objektivna je činjenica da kada veliki broj porodica iz stranih zemalja ljetuje i odmara u svojoj domovini, naglo skoči potražnja i kupovina. Tokom ove ljetne sezone na policama marketa i trgovačkih radnji često su bile ograničene i minimalne količine svježeg pilećeg mesa.

Peradari negiraju tvrdnu da je u pitanju nestašica, već skok potražnje dolaskom dijaspore tokom godišnjih odmora. Koliko je to jak argument za povećanje cijene ostaje da se vidi u narednom periodu kada dijaspora ode. Po takvoj logici bi se onda i onda trebala spustiti. 

5. Poslijedica sušnog perioda

Izuzetno toplo vrijeme, iznadprosječne temperature u dužem vremenskom periodu, iza sebe ostavile su mnogobrojne negativne poslijedice u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Biljna proizvodnja, koja uključuje i kulture poput kukuruza, pšenice, soje, komponente obroka za tovne brojlere, pretrpjele su ogromne štete i prinosi su znatno manji. Sa druge strane, tov brojlera je primarna animalna proizvodnja koja i pored kontroliranih uvjeta na farmama, ipak nije ostala pošteđena u periodu suše.

Peradari tvrde i ukazuju na činjenicu da je proizvodnja ugrožena, čime je u konačnici umanjena i za 30%, što je rezultiralo povećanjem prodajne cijene. Inžinjerski gledano, sa stručne strane, suša je zaista uticala na proizvodnju, no ostaje ekonomska dilema da li u tolikoj mjeri da se desi nagli skok cijena. Pogotovo ako znamo da su se slični periodi sušnog razdoblja deševali i prethodnih godina, ali tada ona nije toliko drastično rasla.

Na kraju ostaje još jedna nedoumica: Koja je gornja granica i za koliko brzo će cijena pilećeg mesa doći do te granice?!


Tagovi

Puzajuće poskupljenje Fenomen Poskpljenje hrane Cijena mesa Pileći file Piletina Skuplja piletina Uvoz iz Turske Suša Dijaspora


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.