Pretraga tekstova
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) identifikovali su zemlje koje su teško pogođene nedostatkom hrane. Pogoršanje situacije predstavlja otežana poljoprivredna proizvodnja zbog klimatskih promjena, nedostatak sjetvenog materijala, stočne hrane, ali i sve veći rast cijena.
Nova analiza UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetskog programa za hranu (WFP) identifikovala je 27 zemalja koje su na prvoj liniji nadolazećih prehrambenih kriza vođenih pandemijom, a kriza pogoršava stanje u državama koje se već bore s manjkom hrane.
Nijedna svjetska regija nije imuna, od Afganistana i Bangladeša u Aziji, Haitija, Venezuele i Srednje Amerike, Iraka, Libanona, Sudana i Sirije na Bliskom Istoku do Burkine Faso, Kameruna, Liberije, Nigera, Nigerije, Mozambika, Sierra Leone i Zimbabvea u Africi, stoji u izvješću FAO-a.
Gladuju, napadaju ih skakavci i koronavirus: Može li Afrika opstati?
Analiza upozorava da su ove zemlje u visokom riziku od pogoršanja u sigurnosti hrane u narednim mjesecima uključujući i veći broj ljudi koji se bore s akutnom gladi.
"Ove zemlje su bile suočene sa visokim nivoom nesigurnosti hrane i akutnom glađu i prije Covid-19 i to zbog ekonomskih kriza, nestabilnosti i nesigurnosti, klimatskih ekstremiteta i bolesti biljaka i životinja", napomenuo je generalni direktor FAO-a, QU Dongyu.
"Oni su sada na prvoj liniji i nose glavni uticaj razornih učinaka koronavirusa na prehrambene sisteme, koji unutar zdravstvene krize stvaraju i dodatan problem sa glađu stanovništva", rekao je Dongyu te dodao kako treba što prije učiniti što više da se zaštite tamošnji prehrambeni lanci i najugroženije stanovništvo.
Iz organizacija poručuju da postoje četiri glavna načina na koji Covid-19 tjera ljude na glad:
Noviji dokazi iz trenutnih FAO anketa u zemljama as prehrambenom krizom ukazuju da se proizvodnja hrane pojavljuje kao ozbiljan izazov. Anketirani poljoprivrednici prijavljuju brojne izazove u pristupu sjemenskom materijalu što rezultira i manjom sjetvom.
Na Haitiju njih 90% očekuje znatno smanjenje proizvodnje žitarica. U Kolumbiji je više od polovine ispitanih stočara prijavilo probleme u pristupu stočnoj hrani dok se u Južnom Sudanu dvije trećine bori za pristup zdravstvenoj zaštiti životinja.
Ova bi dinamika vjerovatno dovela do začaranog ciklusa pada proizvodnje, smanjenih mogućnosti poljoprivredne radne snage i povećanja cijena hrane, što će rezultirati negativnim strategijama suočavanja i daljnjim pogoršanjem sigurnosti hrane. U pokušaju da se suprotstavi tome FAO je objavio revidirani apel u iznosu od 428,5 miliona američkih dolara u skladu sa Globalnim planom humanitarnog odgovora UN-ovog sistema na COVID-19.
U Afganistanu je cijena hrane porasla do 20% dok je pandemija takođe uzrokovala smanjene prihode, poremećene lance snabdjevenosti hranom i smanjila pristup problemima poljoprivrednih inputa, goriva i radne snage. U Bangladešu je ekonomski uticaj krize uzrokovao povećanje stope siromaštva na čak 40%.
U Etiopiji je pandemija u kombinaciji sa poplavama i najezdom pustinjskih skakavaca uzrokovala manje prinose. Na Haitiju pored krize bile su i nestabilne padavine koje su dovele do pada prinosa. U Sierra Leoneu su cijene glavnih prehrambenih proizvoda već porasle znatno iznad njihovog dugoročnog prosjeka, a smanjenje poljoprivredne proizvodnje moglo bi dovesti do daljnjeg rasta cijena hrane.
Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno
U Somaliji se očekuje da će izazovi Covid-19, u kombinaciji sa nedavnim poplavama i uticajem skakavaca, smanjiti proizvodnju glavnih usjeva, koji će biti ubrani u julu, za 20 do 30%. Izvoz stoke već je smanjen za 20%, a očekuje se još jedno smanjenje od 30 do 50% zbog smanjene potražnje Saudijske Arabije, nakon otkazivanja hodočašća tokom Ramazana. Očekuje se da će se broj stanovnika u Somaliji, koji su podvrgnuti akutnoj gladi, utrostručiti u odnosu na prošlu godinu.
U Jemenu već vlada najveća svjetska prehrambena i humanitarna kriza. Od aprila je tamo zabilježeno povećanje cijena hrane za 35% u nekim područjima. Zimbabve je izdržao jednu od najsušnijih sezona, što je dovelo do značajnog deficita žitarica drugu godinu zaredom. Ekonomski uticaj pandemije ondje se već primjećuje daljom inflacijom.
Tagovi
FAO Glad Prehrambena kriza Covid-19
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Negdje na brdu :)
Marijana Simanić
prije 1 tjedan
Brdo izmedju Višegrada i Rogatice :) Brdo izmedju Višegrada i Rogatice :)