Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvoz hrane
  • 25.10.2017. 13:00

Na jedan domaći, pojedemo 3 uvezena kruha

Prije oko pet godina iz inostranstva smo uvozili 65, a danas čak 75 posto hrane, što je posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje.

Foto: Pixabay/neznam
  • 464
  • 100
  • 0

Građani BiH 75% svojih potreba za hranom zadovoljava uvoznom hranom. Najviše uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice, te mlijeko i mliječne proizvode.

Za osam mjeseci ove godine u BiH uvezeno je skoro 300 miliona KM mesa i mesnih prerađevima, 325,4 miliona žitarica, proizvoda na bazi žitarica i brašna, te proizvoda mlinske industrije, 96 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, navodi blic.

S druge strane, svih ovih proizvoda smo od početka godine izvezli u vrijednosti od 217 miliona KM, što je skoro 3,5 puta manje od njihove uvezene vrijednosti. Najveći spoljnotrgovinski deficit bilježimo kod žitarica, kojih smo u ovoj godini izvezli u vrijednosti 19 miliona, dok smo uvezli čak 168,6 miliona KM.

Uzrok - smanjena poljoprivredna proizvodnja

Prije oko pet godina iz inostranstva smo uvozili 65, a danas čak 75 posto hrane, što je posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje. To potvrđuju i zvanične statisitke prema kojima je u BiH sve više neobrađenih površina, koje su se gotovo izjednačile sa zasijanim.

Tako je u Godišnjem izvještaju iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH, navedeno da su ukupno zasijane površine lane iznosile oko 530.000, a ugari i neobrađene oranice oko 481.000 hektara. Zato ne čudi što je izvoz poljoprivrednih proizvoda, koji je u 2016. dostigao vrijednost od 934 miliona KM, tri puta manji od uvoza.

Poljoprivrednici ističu da je među njima sve više onih koji odustaju od proizvodnje, jer se bavljenje ovom privrednom granom slabo isplati.

Skučeni proizvodni kapaciteti

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača Semberije naglašavaju da smo, zbog skučenih proizvodnih kapaciteta, prisiljeni da neke prehrambene proizvode uvozimo.

"Problem je što uvozimo i one robe koje možemo proizvesti bar za potrebe domaćeg tržišta, samo da imamo veće podsticaje i da je tržište uređenije. Činjenica je da nekontroliran uvoz guši domaću proizvodnju. Ne treba zanemariti ni nedovoljna ulaganja, da bi se poljoprivreda mogla brže razvijati", kaže predsjednik ovog udruženja Ljubo Maletić.

Ulaganja se smanjuju, podsticaji kasne

Analiza budžetskih podsticaja u privredi u BiH, koju je uradio Institut za razvoj mladih KULT, pokazala je da je u 2015. godini u poljoprivredu uloženo nešto više od 84 miliona KM.

"Izdvajanja za poljoprivredu iz godine u godinu se smanjuju. U 2015. su umanjena za 63 miliona u odnosu na 2014, a za 92 miliona KM u odnosu na 2013. S druge strane, podsticaji u BiH kasne, što nije slučaj u zemljama EU, tako da su uvozni poljoprivredni proizvodi konkurentniji. Problemi domaće poljoprivrede su tehnološki zaostatak za konkurentima, visok nivo neobrađenih oraničnih površina, nedovoljno udruživanje poljoprivrednika, nedostatak kanala za plasman proizvoda", priopćili su iz ovog instituta.

Peciva uvozimo iz Azije

Samo tokom prošle godine iz bijelog svijeta smo uvezli oko 250 miliona KM vode, kruha i pekarskih proizvoda, uglavnom iz zemalja EU, ali i iz daleke Azije - najčećše Irana, Izraela, Afganistana, Jordana. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, prošle godine je u BiH uvezeno vode u vrijednosti 128 miliona KM, a kruha i peciva 122,5 miliona KM.

Izvoz ovih proizvoda, s druge strane, jedva dostiže četvrtinu, u najboljem slučaju trećinu uvozne vrijednosti.

Foto: Pixabay/neznam


Tagovi

Ljubo Maletić Izvoz Uvoz Uvoz hrane


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !